Objavljena prva Crvena lista ugroženih vrsta u Severnoj Makedoniji

Skoro polovini vodozemaca i gmizavaca u Severnoj Makedoniji preti istrebljenje, dok su četiri vaskularne biljke kritično ugrožene u Severnoj Makedoniji, navodi se u prvoj nacionalnoj Crvenoj listi objavljenoj u ovoj zemlji, koju su pripremili domaći stručnjaci pod vođstvom Međunarodne unije za zaštitu prirode (IUCN).

Od 32 vrste gmizavaca, koji se mogu naći u ovoj zemlji, ugroženo je 13. Na opstanak zmije crnokrpice (pržac) i guštera blavora negativno utiču transportni koridori, proizvodnja energije i ruda, poljoprivreda, gajenje riba, kao i požari. A, šumsku kornjaču i grčku kornjaču ugrožava hvatanje radi trgovine.

Trinaest vrsta gmizavaca, od 32 koja se mogu naći u zemlji, je ugroženo, dok se od 14 vrsta vodozemaca šest nalazi pred izumiranjem

Od 14 vrsta vodozemaca, koji se mogu naći u Severnoj Makedoniji, šest ili 43% se suočava sa istrebljenjem, što je procentualno gledano slično kao na globalnom nivou – 41%. Da bi preživeli i razmnožavali se, vodozemcima je potrebno dovoljno slatke vode, resursa koji je pod jakim uticajem klimatskih promena, kao i izgradnje i korišćenja brana.

Četrnaest vaskularnih biljnih vrsta, koje su od globalnog značaja, izabrano je da otvore Crvenu listu kada je reč o biljkama. Trinaest njih je ugroženo, od čega su četiri kritično ugrožene: martovska anđelika, vodena stupica, vučija stopica i Astragalus pysocalix. Situacija je u ovoj zemlji ista kao i širom sveta.

Procene će biti objavljene na sajtu Crvena lista Severne Makedonije

Analiza biljnih i životinjskih vrsta biće objavljena na portalu Crvena lista Severne Makedonije, na kojem će moći da se pročita kratak opis procedure, sve dosadašnje procene, uključujući profile ocenjenih vrsta i mape rasprostranjenosti.

Na nacionalnom nivou, dokument će biti ključan instrument za politiku zaštite i planiranje aktivnosti. Odgovarajuće nacionalne institucije mogu ga koristiti za informisanje o nacionalnoj politici zaštite, kao što je Lista zaštićenih i strogo zaštićenih vrsta i CITES predlozi. Može se koristiti i za naučna istraživanja, kao i za postavljanje prioriteta organizacija civilnog društva u oblasti zaštite i usmeravanje njihovih napora u praćenju biodiverziteta.

Procena prvih 60 vrsta je tek početak jer se u narednim godinama moraju uložiti dodatani napori

Priprema Crvene liste je pokrenuta prošle godine u okviru projekta finansiranog od strane Globalnog fonda za životnu sredinu (GEF), koji sprovodi Program UN za životnu sredinu (UNEP), a kroz seriju radionica organizovanih sa akreditovanim trenerima Crvene liste IUCN-a. Procena prvih 60 vrsta je samo početak jer se u narednim godinama moraju uložiti značajni napori da bi se došlo do indikativnog pregleda stanja vrsta u zemlji, što će omogućiti određivanje indeksa Crvene liste za Severnu Makedoniju.

U protekle tri godine IUCN je koordinirao pripremom ovog dokumenta u okviru projekta za obezbeđivanje očuvanja biodiverziteta stvaranjem i efektivnim upravljanjem zaštićenih područja i uvođenjem biodiverziteta u planove za korišćenje zemljišta. Projekat je finansirao GEF, a sproveo UNEP.

Makraduli: Lista će služiti kao polazište za očuvanje biološke raznolikosti

Jani Makraduli, zamenik ministra životne sredine i prostornog planiranja Severne Makedonije, izjavio je da iako su rezultati prilično alarmantni, podaci iz Crvene liste mogu se iskoristiti kao indikator i verodostojno polazište za planiranje budućih aktivnosti u vezi sa očuvanjem biodiverziteta u zemlji.

Direktor regionalne kancelarije IUCN-a za istočnu Evropu i centralnu Aziju Boris Erg rekao je da je IUCN zadovoljan što se u Severnoj Makedoniji primenjuje najviši svetski standard u zaštiti prirode.

Crvena lista IUCN-a ključna je za razvijanje dobro utemeljenih nacionalnih strategija i akcionih planova za biodiverzitet, kao i za osmišljavanje kvalitetnih mera zaštite, istakao je Erg, i dodao da je IUCN spreman da podrži dalje procene, kroz jačanje kapaciteta i prenos znanja i iskustva.