OIE

Novi Pazar odustao od kupovine lokacije za toplanu na biomasu

Foto: Facebook.com/GUNoviPazar/

Objavljeno

20.12.2018.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

20.12.2018.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Grad Novi Pazar odustao je od potpisivanja ugovora za kupovinu fabrike za preradu otpadnih voda, kotlare i još nekoliko pomoćnih objekata tekstilnog preduzeća Raška u stečaju, na lokaciji na kojoj je bila predviđena izgradnja nove toplane na biomasu, potvrđeno je radiju Sto plus u lokalnoj samoupravi.

Grad je početkom decembra ponudom od 84 miliona dinara (oko 710.000 evra) pobedio na javnoj licitaciji za kupovinu tih objekata, što je bila gotovo šestostruko veća cena od početne.

Nakon odustajanja lokalne samouprave, stečajni upravnik će objekte ponuditi novopazarskom preduzetniku Ameru Hadžifejzoviću koji je, kao fizičko lice, tokom nadmetanja za njih ponudio 78 miliona dinara (oko 660.000 evra).

Projekat izgradnje toplane na biomasu vredan 3,6 miliona evra

Nakon ranijeg zastoja u realizaciji projekta izgradnje toplane na biomasu u Novom Pazaru, vrednog 3,6 miliona evra, očekivalo se da će postrojenje biti izgrađeno sledeće godine, u okviru šireg plana za prelazak 10 operatera daljinskog grejanja u Srbiji sa fosilnih goriva na obnovljive izvore energije.

Studija je pokazala bi toplana na biomasu mogla da snabdeva toplotnom energijom oko 170.000 novih korisnika u Novom Pazaru, s obzirom da veliki broj javnih ustanova u centru grada, novoizgrađenih stambenih zgrada ili industrijskih postrojenja nije priključen na sistem daljinskog grejanja, izjavio je ranije pomoćnik gradonačelnika Faruk Suljević.

Širi projekat za izgradnju 10 toplana na biomasu u Srbiji je vredan 27 miliona evra, od kojih je 20 miliona zajam nemačke razvojne banke KfW, koja će dati i grant od dva miliona evra, dok je Vlada Švajcarske obezbedila pet miliona evra bespovratnih sredstava.

Među opštinama u kojima se projekat sprovodi su i Mali Zvornik, Nova Varoš, Prijepolje, Bajina Bašta, Valjevo, Priboj, Kladovo i Majdanpek.

KfW banka je ponudila i drugu tranšu kredita da dodatnih 15-20 operatera daljinskog grejanja u Srbiji pređe sa fosilnih goriva na biomasu. Projekat za razvoj održivog tržišta bioenergije u Srbiji zajednički sprovode nemačka razvojna organizacija GIZ i KfW.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

crna gora cedis distributivna mreza investicje

CEDIS investira 30 miliona evra u distributivnu mrežu u 2025.

20. decembar 2018. - CEDIS će iz kredita Evropske banke za obnovu i razvoj finansirati realizaciju projekta uvođenja SCADA i ADMS sistema

Solarne elektrane u Crnoj Gori proizvele pet puta više struje u 2024.

20. decembar 2018. - Udeo solara u proizvodnji 2023. je bio 0,31 odsto, a prošle 1,78 odsto, navodi se u Izvještaju o realizaciji Energetskog bilansa za 2024.

proizvodnja obnovljive energije iz kise

Kiša je izvor energije: naučnici razvili uređaj koji može da proizvodi struju iz padavina

20. decembar 2018. - Naučnici iz Singapura razvili su inovativan uređaj koji koristi kapljice vode, nalik na kišne kapi, za proizvodnju električne energije

Geotermalni izvori Turskoj jedna glavnih proizvodaca litijuma

Geotermalni izvori omogućavaju Turskoj da postane jedna od glavnih proizvođača litijuma

20. decembar 2018. - Samo sa postojećim geotermalnim bušotinama, Turska bi mogla da se uvrsti među glavne svetske proizvođače litijuma, tvrdi Ufuk Šenturk iz JESDER-a