OIE

Priboj koristi biomasu za grejanje javnih zgrada

priboj biomasa grejanje javne zgrade

Slika: Pixabay

Objavljeno

10.11.2016.

Država

Komentari

0

Podeli

Objavljeno

10.11.2016.

Država

Komentari

0

Podeli

Opština Priboj je završila projekat prelaska sistema daljinskog grejanja s fosilnih goriva na biomasu u javnim zgradama, poput škola, vrtića, doma kulture i zgrade opštinske administracije. Projekat je realizovan uz podršku Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine i nemačke organizacije za međunarodnu saradnju GIZ, a vredan je 15 miliona dinara (122.000 evra).

Umesto da se godišnje troši 300 tona uglja, za grejanje oko 6.000 metara kvadratnih koristiće se toplotna energija dobijena iz nešto više od 150 tona otpadnog drveta, obnovljivog i dostupnog izvora energije, procenjuje Zoran Ratković, tehnički direktor JP Toplana iz Priboja.

Daljinsko grejanje javnih zgrada na biomasu je racionalnije i efikasnije, i može da podstakne privredne aktivnosti u lokalnoj zajednici. Pri tome se od prekomernog zagađenja štiti i životna sredina, kažu zvaničnici pribojske opštine.

Javne ustanove su na ovaj način dobile stabilno i pouzdano snabdevanje toplotnom energijom, dok će istovremeno građani Priboja imati čistiji vazduh,“ objašnjava Saša Vasilić, predsednik Radne grupe za biomasu i zamenik predsednika Opštine Priboj. On naglašava da postoji i važna socio-ekonomska komponenta: pelet koji se koristi u kotlarnici je poreklom od drveta sečenog u samoj opštini. Ovo može da podstakne stanovnike da se uključe u prikupljanje drvnog otpada za potrebe JP Toplane Priboj. Procenjuje se da će ukupna godišnja emisija ugljen-dioksida (CO2) biti niža za 500 tona.

Vasilić najavljuje da će već sledeće godine ova opština, smeštena na jugozapadu Srbije, započeti izgradnju nove toplane na biomasu. Planira se i adaptacija, trenutno neispravne, kotlarnice gradske toplane na mazut u toplanu na drvnu biomasu.

Zvaničnik iz Priboja kaže da opština očekuje nastavak podrške od Vlade Srbije i resornog Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine.

Nemački GIZ već dve godine podržava slične aktivnosti u opštinama Kragujevac i Vrbas, a 2012. godine započet je projekat „Razvoj održivog tržišta bioenergije u Srbiji“ (DKTI), u saradnji s nemačkom razvojnom bankom KfW, koji za cilj ima da u 15 gradova i opština Srbije toplane počnu da koriste biomasu kao energent.

Imamo dovoljno prostora da iskoristimo potencijale biomase u Srbiji, a prednosti su vrlo jasne: biomasa je jeftinija od gasa i mazuta, čistija je od uglja, i proizvodi se ovde,“ kaže Rajner Šelhas (Reiner Schellhaas), predstavnik ovog programa zadužen za komponentu snabdevanje biomasom.

Tagovi: , , , , ,
Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

SolarEdge fotonaponsku instalaciju velikom depou za gorivo

Oprema SolarEdge odabrana za fotonaponsku instalaciju u velikom depou za gorivo

10. novembar 2016. - U terminalu Alkion obraćaju veliku pažnju na bezbednost, pa su odabrali SolarEdge-ova pametna energetska rešenja

Sloveniji konzorcijum niskougljenicni vodonik

U Sloveniji osnovan konzorcijum za niskougljenični vodonik

10. novembar 2016. - Vlada Slovenije je podržala osnivanje konzorcijuma 18 kompanija, organizacija i opština u cilju razvoja ekosistema za vodonik iz niskougljeničnih izvora

dedovic djedovic Handanovic U obnovu hidroelektrana 400 miliona evra

Đedović Handanović: U obnovu hidroelektrana 400 miliona evra

10. novembar 2016. - Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović je najavila 400 miliona evra investicija u revitalizaciju četiri EPS-ove hidroelektrane

WindEurope razvoj strujne mreze ubrza ciljeva zelenu energiju

WindEurope zahteva da se razvoj strujne mreže hitno ubrza radi ciljeva za zelenu energiju

10. novembar 2016. - Fokus Godišnjeg događaja WindEurope-a biće na ubrzavanju izgradnje elektroenergetskih mreža, navodi direktor za pitanja propisa Pjer Tardje