OIE

Novi Pazar obezbedio lokaciju za toplanu na biomasu

Novi Pazar obezbedio lokaciju za toplanu na biomasu

Foto: Pixabay

Objavljeno

18.03.2019.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

18.03.2019.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

„Grad Novi Pazar postao je, nakon javnog  nadmetanja, vlasnik fabrike za preradu otpadnih voda, kotlare i pomoćnih objekata Tekstilnog kombinata Raška koji je stečaju“, saopštila je lokalna samouprava.

Početna cena na licitaciji održanoj u Beogradu bila je 15,2 miliona dinara, a konačna 16 miliona dinara.

Planom detaljne regulacije na parcelama gde se objekat nalazi predviđena je izgradnja toplane na biomasu, a radovi bi trebalo da počnu već na proleće, navodi se u saopštenju. Kako je ranije objavljeno, ukupna vrednost izgradnje toplane na biomasu i toplovoda u Novom Pazaru je 3,6 miliona evra.

Grad Novi Pazar je i na prethodnoj licitaciji pobedio ponudom od 84 miliona dinara, ali je kasnije odustao od potpisivanja ugovora.

Projekat izgradnje toplane na biomasu je deo šireg plana za prelazak 10 operatera daljinskog grejanja u Srbiji sa fosilnih goriva na obnovljive izvore energije.

Studija je pokazala bi toplana na biomasu mogla da snabdeva toplotnom energijom oko 170.000 novih korisnika u Novom Pazaru, s obzirom da veliki broj javnih ustanova u centru grada, novoizgrađenih stambenih zgrada ili industrijskih postrojenja nije priključen na sistem daljinskog grejanja, izjavio je ranije pomoćnik gradonačelnika Faruk Suljević.

Širi projekat za izgradnju 10 toplana na biomasu u Srbiji je vredan 27 miliona evra, od kojih je 20 miliona zajam nemačke razvojne banke KfW, koja će dati i grant od dva miliona evra, dok je Vlada Švajcarske obezbedila pet miliona evra bespovratnih sredstava.

Među opštinama u kojima se projekat sprovodi su i Mali Zvornik, Nova Varoš, Prijepolje, Bajina Bašta, Valjevo, Priboj, Kladovo i Majdanpek.

KfW banka je ponudila i drugu tranšu kredita da dodatnih 15-20 operatera daljinskog grejanja u Srbiji pređe sa fosilnih goriva na biomasu. Projekat za razvoj održivog tržišta bioenergije u Srbiji zajednički sprovode nemačka razvojna organizacija GIZ i KfW.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

slovenija sneg solarni paneli

Od čišćenja snega sa solarnih panela više štete nego koristi

18. mart 2019. - Slovenački operateri solarnih elektrana i ne pokušavaju da očiste sneg sa svojih modula, jer bi im to zapravo donelo više štete nego koristi

Kelog International jača prisustvo u Evropi objedinjavanjem svog brenda

Kelag International jača prisustvo u Evropi objedinjavanjem svog brenda

18. mart 2019. - Kelog International je objedinio firme u svom vlasništvu pod svojim jedinstvenim brendom

Poluprovidni solarni sistemi gube isplativost iznad 50 odsto transparentnosti

Poluprovidni solarni paneli neisplativi pri transparentnosti iznad 50 odsto

18. mart 2019. - Pri transparentnosti poluprovidnih solarnih modula većoj od 50 odsto, efikasnost sistema po jedinici površine je značajno manja, a troškovi proizvodnje električne energije su previsoki

cbam-eu-predlog-zapadni-balkan-elektricna-energija-trziste-spajanje

Predlog EU za izmenu pravila o CBAM-u nudi olakšice, ali neizvesnost od 1. januara nije izbegnuta

18. mart 2019. - Balkan Green Energy News je analizirao predlog Evropske komisije za izmenu zakona o prekograničnoj taksi na CO2