Mreža u BiH može da prihvati 1.700 MW iz obnovljivih izvora energije

Nezavisni operator sistema u Bosni i Hercegovini (NOSBiH) predložio je povećanje maksimalne snage vetroelektrana i solarnih elektrana koja se može priključiti u elektroenergetski sistem (EES) BiH. Snaga bi za vetroparkove trebalo da se poveća sa 460 MW na 840 MW, a za solarne elektrane sa 400 MW na 825 MW.

Ukupna maksimalna snaga bi se tako povećala sa 860 na 1.665 MW.

Povećanje je dobra vest za sve investitore, a posebno za one koji  planiraju gradnju vetroelektrana i solarnih elektrana kako bi električnu energiju izvozili.

Predlog NOSBiH mora da odobri regulatorna agencija DERK

Da bi odluka stupila na snagu mora da je odobri nadležni regulator BiH – Državna regulatorna komisija za električnu energiju (DERK).

NOSBiH je nedavno organizovao raspravu na osnovu studije Analiza integracije nOIE (neupravljivi obnovljivi izvori energije, prim. aut.) u EES BIH u kojoj se predlaže povećanje maksimalne snage vetroelektrana i solarnih elektrana koja se može priključiti u EES sa aspekta regulacione rezerve za balansiranje – sekundarna i tercijarna regulacija frekvencije.

Odluka je posebno važna za investitore koji nameravaju graditi vetroelektrane i solarne elektrane u BiH čija proizvodnja je namenjena za izvoz

Prof. dr Mirza Kušljugić, sa Fakulteta elektrotehnike Univerziteta u Tuzli, kaže za Balkan Green Energy News da se predloženo povećanje snage zasniva na očekivanom pridruživanju NOSBiH EU mehanizmu IGCC koji predstavlja tehničko i obračunsko rešenje za koordinaciju angažovanja sekundarne regulacije u EU, čime se smanjuje potrebna rezerva za balansiranja u članicama koje su aktivirale ovaj mehanizam.

Ovo je, kako dodaje, posebno važno za integraciju većih snaga vetroelektrana, koje imaju osobinu prostornog „peglanja“ proizvodnje.

Mehanizam IGCC je, prema rečima Kušljugića, važan za sve zemlje regiona i može se aktivirati i bez uspostavljenih i povezanih dan-unapred i unutardnevnih tržišta električne energije.

„Odluka je posebno važna za investitore koji namjeravaju graditi vetroelektrane i solarne elektrane u BiH čija proizvodnja je namijenjena za izvoz, pošto realizacija ovakvih projekata ne zavisi od raspisivanja aukcija. Takve investicije su već najavljene u BiH, premda se ne zna kakave ugovore o otkupu (PPA) potencijalni investitori namjeravaju koristiti za plasman energije, prije svega, na regionalna tržišta“, objašnjava Kušljugić.