OIE

Malo selo u Nemačkoj proizvodi za sebe električnu i toplotnu energiju

Malo selo u Nemackoj proizvodi za sebe elekticnu i toplotnu energiju

Foto: Grad Trojenbricen

Objavljeno

04.05.2023.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

04.05.2023.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Feldhajm, selo sa samo 130 stanovnika, ima sopstvenu električnu i toplotnu energiju. Dok računi širom Evrope rastu, njegovi stanovnici ne brinu o računima već duže od jedne decenije, zahvaljujući razvijenom sistemu proizvodnje energije iz obnovljivih izvora.

Na sat i po vremena vožnje od Berlina nalazi se prvo energetski nezavisno i ugljenično neutralno selo u Nemačkoj. Električna i toplotna energija se proizvode na licu mesta.

Prvi korak ka energetskoj nezavisnosti napravljen je pre skoro 30 godina, izgradnjom četiri vetroturbine. Mihael Rašeman, tada student, tražio je ravno i vetrovito mesto za vetroelektranu. Lokalno udruženje poljoprivrednika mu je ustupilo zemljište, a nekoliko lokalaca se u sledećoj fazi pridružilo u svojstvu investitora.

Rašeman je u međuvremenu postao jedan od osnivača kompanije Energiequelle, koja danas broji četiristo zaposlenih, a u ataru sela je izgrađeno ukupno 55 vetroturbina. Te mašine proizvode dovoljno struje za 65.000 domaćinstava. Selo koristi samo jedan odsto proizvedene energije, dok ostatak ide u mrežu.

Selo ima vlastitu toplotnu i elektromrežu

Energiequelle se 2008. godine udružio sa asocijacijom poljoprivrednika Feldhajma i pokrenuo proizvodnju biogasa i toplotne energije iz tog goriva. Postrojenje je prvobitno bilo namenjeno za grejanje farme svinja. Kasnije je prošireno, tako da meštani imaju daljinsko grejanje.

Selo je iz godine u godinu napredovalo na polju proizvodnje obnovljive energije i tako stremilo energetskoj nezavisnosti. Konačni korak je napravljen 2010, formiranjem lokalne toplotne i elektromreže. Postavljeni su solarni paneli, baterije i gorionik za drvenu sečku. Štaviše, Energiequelle takođe gradi elektrolizer za snabdevanje lokalnih autobusa vodonikom.

Cena struje je četiri puta manja od nemačkog proseka

Priključak na lokalnu mrežu koštao je domaćinstva po 3.000 evra, što se i te kako isplatilo, jer jedan kilovat-sat struje sada plaćaju 12 centi, što je četiri puta manje od proseka u Nemačkoj. Cena grejanja je upola manja od nacionalnog proseka – 7,5 centi po kilovat-satu.

Katlin Tompson, koja radi za lokalnu organizaciju Forum novih energija, kaže da građani mogu mirno da spavaju. „Oni nemaju nikakve brige, jer se cene energije neće promeniti ni sada niti u neposrednoj budućnosti“, rekla je.

Velik broj turista iz celog sveta svakodnevno posećuje selo kako bi stekli uvid i dobilli ideje za razvoj sličnih projekata. „Mogućnost lokalnog stanovništva da učestvuje i ima koristi od projekta bilo je ključno za Feldhajmov uspeh“, izjavio je za medije Mihael Knape, gradonačelnik Trojenbricena, opštine kojoj Feldhajm pripada.

Ovo je prvo selo u Nemačkoj koje je uvidelo značaj i efikasnost zelene energije. U susednoj Francuskoj, lokalna samouprava u mestu Mitersolc na severoistoku zemlje od 2008. koristi električnu energiju dobijenu pomoću solarnih panela i dve male hidroelektrane, što je račune za struju približilo nuli. U grčkom selu Samarina, geotermalna energija se koristi za renoviranje zgrada kao i za otapanje snega i leda sa javnih površina.

Nije sve tako zeleno

Feldhajm ne brine o računima za energente i nije zavisan od fosilnog gasa, čije su cene Evropi zadale glavobolju i pre početka rata u Ukrajini. Ipak, priča nije dovršena.

Naime, iako tvrde da su postigli ugljeničnu neutralnost, stanovnici i dalje koriste automobile sa motorima sa unutrašnjim sagorevanjem. Javni prevoz u ovom području nije dovoljno razvijen. Rašeman je istakao da je u Feldhajmu sve više električnih vozila nakon što su u selu postavljeni punjači.

Uprkos tome što je ugljenični otisak ovog mesta jako nizak, i zelena tehnologija utiče na životnu sredinu.

Sagorevanjem biogasa i sečke dolazi do emisije gasova sa efektom staklene bašte: ugljen-dioksida, metana i azotnih oksida. Takođe, oni se ispuštaju pri proizvodnji cementa, koji se koristi u građevinskim radovima.

Katlin Tompson ne poriče da usled sagorevanja biogasa i drvene sečke CO2 izlazi u atmosferu, ali napominje da te emisije ne premašuju količinu ugljenika koji se apsorboje tokom fotosinteze.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Dan planete zemlje 2025

Dan planete zemlje 2025: Naša energija, naša planeta

4. maj 2023. - Dan planete Zemlje obeležava se svake godine 22. aprila i jedan je od najvećih pokreta na planeti

Admir Sahmanovic ministar energetike rudarstva spajanju oba njegova resora

Admir Šahmanović postao ministar energetike i rudarstva po spajanju oba njegova resora

4. maj 2023. - Admir Šahmanović, koji je vodio oba sada spojena ministarstva, i formalno je u parlamentu izabran za ministra energetike i rudarstva

bih federacija ephzhb poklecani urbanistička dozvola tuzba arhaus

Vrhovni sud Federacije BiH poništio urbanističku dozvolu za vetropark Poklečani

4. maj 2023. - . U projekat Poklečani investira Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne, jedna od tri državne elektroprivrede u BiH

Po tuzbi Centra za zivotnu sredinu ponistena ekoloska dozvola za MHE Sutjeska 2B

Po tužbi Centra za životnu sredinu poništena ekološka dozvola za MHE Sutjeska 2B

4. maj 2023. - Na osnovu tužbe Centra za životnu sredinu, Okružni sud u Banjaluci poništio je obnovljenu ekološku dozvolu za malu hidroelektranu Sutjeska 2B