OIE

JP Srbijavode objavilo tender za zakup lokacija za izgradnju 18 MHE

JP Srbijavode objavilo tender za zakup lokacija za izgradnju 18 MHE

Foto: Facebook/Odbranimo reke Stare planine

Objavljeno

27.08.2018.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

27.08.2018.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Javno vodoprivredno preduzeće Srbijavode objavilo je oglas za prikupljanje ponuda za zakup vodnog zemljišta za izgradnju 18 malih hidroelektrana (MHE).

Predmet jedne ponude može biti samo jedna od ponuđenih 18 lokacija. Rok za podnošenje ponuda je 21. septembar 2018. godine.

Najviše lokacija, ukupno šest, je ponuđeno u opštini Raška, a slede Kraljevo, Surdulica i Bela Palanka sa po dve lokacije. Lokacije su takođe ponuđene i u Arilju, Novom Pazaru, Babušnici, Ivanjici, Trgovištu i Pirotu.

Reke na kojima se nude lokacije su Panjica; Jasenska, Strainjska i Beloševa; Deževska; Grajićka i Vratišnjak; Garvanica; Ibar; Murgovica; Lisinska i Barska; Zečka; Planska – ukupno dve lokacije; Gobeljska; Tripušnica; Novoselska; Raška; Visočica; i Nišava – ukupno dve lokacije.

Vodno zemljište se daje u zakup na period od 10 godina, koji se može produžiti za isti period. Podnosilac ponude može biti pravno lice, preduzetnik ili fizičko lice. Potrebno je uplatiti i depozit u iznosu od 10% od ukupno ponuđene zakupnine.

U oglasu su dati parametri za izračunavanje početne cene godišnje zakupnine. Kriterijum za ocenu ponuda je najviši ponuđeni iznos godišnje zakupnine za konkretnu lokaciju.

Uloga malih hidroelektrana pod znakom pitanja

U regionu šestorke zapadnog Balkana (ZB6), kapaciteti 200 MHE iznose samo 5% ukupnog kapaciteta hidroelektrana, što dovodi u pitanje ulogu MHE i njihov doprinos globalnoj proizvodnji električne energije, s obzirom na višestruki uticaj koji imaju na životnu sredinu, navodi se u zaključcima Evropske komisije nakon tehničkih radionica održanih u regionu tokom 2017. godine, dostupnim na sajtu Investicionog okvira za Zapadni Balkan (WBIF).

Izvesni predeli imaju poseban značaj i izrazito ranjivu prirodu i biodiverzitet, i u takvim predelima se ne mogu smanjiti sve vrste uticaja projekata hidroelektrana. Ovo otvara pitanje da li treba odrediti zaštićene zone u kojima ne mogu da se grade hidroelektrane i da li proširiti mrežu Natura 2000 na region zapadnog Balkana, navodi se u zaključcima.

Inače, produženi rok za dostavljanje komentara na nacrt Principa održivih projekata hidroelektrana na zapadnom Balkanu i nacrt Liste projekata u vezi sa Regionalnom strategijom održivih projekata hidroelektrana na zapadnom Balkanu, studije čiju je izradu finansirala EU, ističe 31. avgusta.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

U razmatranju kredit za Alcazar za projekat vetroelektrane Štip

U razmatranju kredit za Alcazar za projekat vetroelektrane Štip

27. avgust 2018. - EBRD i IFC su izrazili spremnost da za Alcazar Energy Partners odobre kredit za projekat vetroelektrane Štip u Severnoj Makedoniji

bih republika srpska elektrane stanari 2050 ugalj aleksandar milic

Milić: Plan je da termoelektrana Stanari radi do 2050.

27. avgust 2018. - Aleksandar Milić, direktor Elektrane Stanari, izjavio je da viškove struje koje su nekada izvozili sada prodaju na domaćem tržištu

U probnom radu najveci solarni park Hrvatskoj u sklopu hibridne elektrane Korlat

U probnom radu najveći solarni park u Hrvatskoj, u sklopu hibridne elektrane Korlat

27. avgust 2018. - HEP grupa je kod dalmatinskog mesta Korlat izgradila najveći solarni park u Hrvatskoj, u sklopu jedine hibridne elektrane sa vetroparkom

hrvatska solar sos djecje selo Lekenik zez

Prvo solarno SOS Dečje selo u Hrvatskoj na putu ka energetskoj nezavisnosti

27. avgust 2018. - SOS Dječje selo Lekenik, koje se nalazi između Zagreba i Siska, dobilo je solarnu elektranu snage 100 kilovata