Električna energija

Izveštaj EU: Koliko radnih mesta mogu da otvore obnovljivi izvori u regionima zavisnim od uglja

radna-mesta-ciste-tehnologije-sektor-uglja-Bugarska-Grcka-Rumunija-Slovenija

Slika: Pixabay

Objavljeno

14.02.2020.

Država

Komentari

0

Podeli

Objavljeno

14.02.2020.

Država

Komentari

0

Podeli

U više od polovine od 42 regiona Evropske unije, čija se privreda zasniva na uglju, prelazak na čistu energiju može stvoriti više radnih mesta nego što trenutno postoji u sektoru uglja, navodi se u najnovijem izveštaju Evropske komisije.

Studija Zajedničkog istraživačkog centra (JRC) o tehnologijama za čistu energiju u regionima gde je privreda dominantno zasnovana na uglju, obuhvata sedam regiona u zemljama Balkana. Po dva su u Bugarskoj, Grčkoj i Rumuniji, a jedan u Sloveniji.

Izveštaj dolazi posle usvajanja Evropskog zelenog plana i najavi Mehanizma za pravednu tranziciju EU, koji ima za cilj da podrži zajednice, posebno u ovim regionima, koje su najviše pogođene energetskom tranzicijom čiji rezultat bi trebalo da bude klimatski neutralna EU do 2050. godine.

Primena tehnologija u sektoru obnovljivih izvora energije (OIE) u ovim regionima mogla bi da otvori do 315.000 radnih mesta do 2030. i do 460.000 do 2050, navodi se u studiji Tehnologije za čistu energiju u regionima zavisnim od uglja: Potencijal za nova radna mesta i razvoj.

Procena je da u ovim regionima sada ima više od 200.000 radnih mesta direktno povezanih sa ugljem.

U izveštaju su prema potencijalu za otvaranje novih radnih mesta 42 regiona podeljena u tri grupe

U studiji su 42 regiona podeljena u tri grupe, u odnosu na zaposlenost u sektoru uglja i potencijalu za zapošljavanje u tehnologijama za čistu energiju na regionalnom nivou.

Dvadeset osam regiona ima visoki potencijal za primenu ovih tehnologija, pa ova grupa ima ocenu – visok potencijal za zapošljavanje u dekarbonizaciji. Očekivani poslovi do 2030. mogu dostići najmanje 90% trenutnih poslova u vezi sa ugljem i 100% do 2050. godine.

U ovoj grupi su, kada se pogleda region, Istočna Slovenija, Peloponez (Grčka) i bugarski  Jugozapadni region.

Fokus u izveštaju bio je na vetru, solaru, geotermalnoj energiji, bioenergiji i skladištenju ugljenika

Sedam regiona pokazuje srednji potencijal, što znači da imaju dobre šanse u dekarbonizaciji, ali do 2030. broj otvorenih radnih mesta bio bi ispod 90% onih koja se sada odnose na ugalj. Potencijal, koji je ocenjen kao spor potencijal za zapošljavanje u dekarbonizaciji, bi mogao biti u potpunosti realizovan tek do 2050. U ovoj grupi je region Zapad u Rumuniji.

U preostalih sedam regiona potencijal, označen kao ograničen potencijal za zapošljavnaje u dekarbonizaciji, možda neće biti dovoljan da nadoknadi zaposlenost u trenutnim aktivnostima povezanim sa ugljem. U ovoj grupi su grčka Zapadna Makedonija (Dytiki Makedonia), rumunska Jugozapadna Oltenija (Sud-Vest Oltenia) i bugarski Jugoistočni region.

Fokus u izveštaju bio je na tehnologijama u oblasti energije vetra, solarne energije, geotermalne energije, bioenergije i zahvatanja i skladištenja CO2 (CCS).

Neki regioni u Bugarskoj i Grčkoj imaju najveći potencijal u EU

Najveći ukupni tehnički potencijal za kombinovano korišćenje energije vetra i sunca na rudarskim lokacijama ima region Zapadne Makedonije u Grčkoj (983,2 MW).

Inače, pre nekoliko dana grčka kompanija PPC Renewables najavila je da će instalirati jednu od najvećih solarnih elektrana na svetu u otvorenim kopovima uglja koji bi trebalo da budu zatvoreni.

Kada je reč o zahvatanju i skladištenju CO2, najveći tehnički potencijal za dogradnju postojećih postrojenja nalazi se u Bugarskoj, u njenom Jugoistočnom regionu (3,96 GW).

Inače, kada je reč o zemljama regiona koje nisu članice EU, zanimljivo je da su Severna Makedonija i Srbija napravile ili nameravaju da naprave prve korake u uvođenju OIE u regionima zavisnim od uglja.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Slovenija-Energetskim-zakonom-efikasnost-dekarbonizaciju

Slovenija novim Energetskim zakonom podstiče efikasnost, dekarbonizaciju

14. februar 2020. - Slovenija novim Energetskim zakonom uređuje podsticaje za zelenu energiju, dekarbonizaciju ugljarskih područja i mere energetske efikasnosti

eu nekp solar ciljevi mreze fleksibilnost

Članice EU ažurirale NEKP-ove: Ciljevi za solar uvećani 90 odsto do 2030.

14. februar 2020. - Povećanje ciljeva ne prati planiranje mreža i razvoj fleksibilnosti, što ugrožava energetsku tranziciju, navodi SolarPower Europe

norveska vetar brod amonijak vodonik arkticki krug p2xfloater

Norvežani pokrenuli projekat za proizvodnju vodonika i amonijaka na plutajućem postrojenju u Arktičkom krugu

14. februar 2020. - Norveška kompanija H2Carrier podnela je zahtev za dobijanje dozvola za gradnju dva vetroparka velike snage

Mitsubishi Power EPS u sistem za odsumporavanje TENT u A

Mitsubishi Power predao EPS-u sistem za odsumporavanje u TENT-u A

14. februar 2020. - Nakon Kostolca B, i u Termoelektrani Nikola Tesla A u Obrenovcu konačno je pušten u rad sistem za odsumporavanje, pa će vazduh biti čistiji