OIE

Norvežani pokrenuli projekat za proizvodnju vodonika i amonijaka na plutajućem postrojenju u Arktičkom krugu

norveska vetar brod amonijak vodonik arkticki krug p2xfloater

Foto: Cristian Manieri from Pixabay

Objavljeno

25.04.2024.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

25.04.2024.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Norveška kompanija H2Carrier podnela je zahtev za dobijanje dozvola za gradnju dva vetroparka velike snage kako bi proizvedenu električnu energiju koristila u, kako tvrdi, prvom plutajućem postrojenju za dobijanje vodonika i amonijaka.

Power-to-X projekat bio bi lociran u Finmarku, najsevernijem i najistočnijem okrugu Norveške, unutar arktičkog kruga, gde postoje uslovi za lociranje plovila P2XFloater.

Kompanija H2Carrier AS je zahtev za dobijanje dozvola za gradnju dve vetroelektrane podnela Norveškom direktoratu za vodne resurse i energiju (NVE).

Podnošenje zahteva je u stvari odgovor na vladinu inicijativu za povećanje proizvodnje energije i razvoj industrije u okrugu Finmark.

Vetroparkovi će imati ukupnu snagu od 1,55 GW

Vetroelektrana Oksefjorden bi bila postavljena na poluostrvu Skjøtningberg/Nordkin, dok bi vetropark Rubbedalshøgda bio lociran na poluostrvu Varanger.

Dve elektrane imaju planirani instalisani kapacitet od 1,55 GW sa procenjenom godišnjom proizvodnjom od 6,356 GWh. Procenjeni godišnji obim proizvodnje zelenog vodonika je 109.000 tona, a amonijaka 610.000 tona, naveo je H2Carrier.

norveska vetar brod vodonik amonijak arkticki krug p2xfloater
Foto: H2Carrier AS

Kompanija je saopštila da će brod sa proizvodnin pogonima biti usidren u blizini obale i vetroparkova, što će, kako tvrde, omogućiti da se izbegne “veliki nepovratni uticaj na životnu sredinu” koji se obično povezuje sa konvencionalnom proizvodnjom vodonika i amonijaka na kopnu.

Postrojenje P2XFloater, kakos e navodi na sajtu kompanije, ne zahteva zakup ili kupovinu zemljišta, rezervoare za skladištenje, izgradnju pristaništa ili koncesije za izgradnju i rad. P2XFloater je, takođe, fleksibilan u svom pozicioniranju, jer se može locirati tamo gde obnovljiva energija ima najnižu cenu.

To omogućava postrojenju da koristi najniže cene energije iz obnovljivih izvora na svetu, proizvodeći na taj način izuzetno jeftin i konkurentan zeleni amonijak, piše na sajtu.

Zeleni vodonik se proizvodi od morske vode koja se prečišćava i unosi u elektrolizere. Zatim se taj vodonik kombinuje sa azotom koji se ekstrahuje iz vazduha i sintetiše u generatoru amonijaka da bi se dobio zeleni amonijak.

Lunde: Projekat rešava problem nerazvijene prenosne mreže

Kao sledeći korak, NVE će pripremiti plan koji uključuje saslušanja, procene uticaja i druge korake pre bilo kakvog davanja koncesije za izgradnju vetroelektrana.

Morten Lunde, izvršni direktor H2Carrier AS, rekao je da je kompanija sa zadovoljstvom predstaviti planove koji im omogućavaju da iskoriste tehnologije i procese razvijene iz norveških naftnih i gasnih aktivnosti na moru.

„Ograničeni kapacitet mreže u okrugu Finmark predstavlja usko grlo za razvoj novih obnovljivih izvora energije. Ali, nova zelena industrija na plutajućem proizvodnom postrojenju u blizini vetroparka omogućava da više ne zavisimo od širenja nacionalne mreže“, naglasio je Lunde.

norveska vetar vodonik amonijak arkticki krug p2xfloater
Foto: H2Carrier AS
Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

slovenija zeleznica solarne elektrane prozjumeri

Slovenija postavlja solarne elektrane pored pruga kako bi domaćinstva u zgradama postala prozjumeri

25. april 2024. - Posle lokacija pored auto-puteva, Slovenija namerava da za solarne elektrane iskoristi i zemljište koje je u vlasništvu Slovenskih železnica

Srbija usvojila Integrisani nacionalni energetski i klimatski plan 2030

Srbija usvojila Integrisani nacionalni energetski i klimatski plan do 2030. godine

25. april 2024. - Srbija se uskladila sa vizijom Evrope, izjavila je ministarka Đedović Handanović nakon što je vlada usvojila Integrisani nacionalni energetski i klimatski plan

Energetski koridor Istok Zapad Turske Crne Gore

Energetski koridor Istok-Zapad proći će od Turske do Crne Gore

25. april 2024. - Bugarski ESO je od SAD dobio grant za studiju za Energetski koridor Istok-Zapad između Turske i Crne Gore, uz moguće povezivanje sa Italijom

strategija razvoja energetike srbije 2040. javna rasprava

Javna rasprava o Nacrtu strategije razvoja energetike Srbije do 2040 – kako će izgledati sektor energetike za 16 godina

25. april 2024. - Objavljen je Nacrt strategije i Izveštaj o strateškoj proceni uticaja strategije razvoja energetike na životnu sredinu