OIE

Elektroprivreda Srbije gradi solarnu elektranu snage 97,2 MW u Kostolcu

Elektroprivreda Srbije

Slika: Kopovi uglja u Kostolcu (EPS)

Objavljeno

13.02.2020.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

13.02.2020.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Elektroprivreda Srbije namerava da izgradi solarnu elektranu Srednje kostolačko ostrvo snage 97,2 MW, u koju bi bilo investirano 84 miliona evra.

Posle pokretanja gradnje vetroparka u Kostolcu, snage 66 MW, ovo bi trebalo da bude drugi veliki projekat ove državne kompanije u obnovljive izvore energije.

Elektrana je planirana na odlagalištu pepela i šljake u rudarskom basenu Kostolac

Kako je u EPS-u rečeno za Balkan Green Energy News, solarna elektrana bi bila instalirana na odlagalištu pepela i šljake u rudarskom basenu Kostolac. Inače, to je praksa, koja se sve češće primenjuje u svetu, imajući u vidu da mnoge zemlje postepeno ukidaju korišćenje uglja u proizvodnji energije.

EPS je, inače, još ranije pokrenuo izgradnju solarne elektrane Petka, snage 9,95 MW na spolјnom odlagalištu kopa Ćirikovac, takođe u Kostolcu, koja će proizvoditi 12,9 GWh godišnje, i prostirati se na 15 hektara.

U EPS-u navode da su krajem avgusta 2019. dobili dozvolu za njenu gradnju.

Instalisana snaga bi bila 97,2 MW, a očekivana godišnja proizvodnja 115 GWh

Može se očekivati, kako dodaju, da parametri projekta budu bolјi od projektovanih 11 miliona evra iz 2016. s obzirom na tehnološki napredak i pad cena tehnologije što povećava proizvodnju oko 10% i smanjuje cenu 20-25%, pa je  nova cena oko osam miliona evra.

Solarna elektrana Srednje kostolačko ostrvo je drugi projekat u razvoju, vredan 84 miliona evra, instalisane snage od 97,2 MW i prosečne godišnje proizvodnje od 115 GWh, ističu u EPS-u.

Vreme realizacije projekta je tri godine

„Zona elektrane predstavlјa trenutno aktivno odlagalište pepela i šlјake iz postojećih termoelektrana. Njeno zatvaranje i remedijacija prethode izgradnji elektrane. Vreme realizacije projekta je oko tri godine uz potrebna ulaganja od oko 15 miliona evra“, navode u EPS-u.

Površina koja bi služila za izgradnju solarne elektrane iznosi oko 270 hektara, s tim da je zemlјište moguće podeliti u tri investicione zone čime bi se omogućila gradnja u fazama.

Elektroprivreda Srbije očekuje da parametri i ovog projekata budu bolјi od projektovanih.

Za gradnju solarnih elektrana na zatvorenim rudarskim kopovima i deponijama pepela i šljake odlučila se i makedonska elektroprivreda ESM, koja već gradi ili je raspisala tender za partnera za fotonaponske elektrane na lokaciji iscrpljenog rudnika Oslomej.

Solarna elektrana Brana Lazići instalirana 2016.

Inače, EPS ima već jednu solarnu elektranu, ali male snage, 330 kW. Reč je o instalaciji Brana Lazići u Zaovinama, u okviru Hidroelektrane Bajina Bašta.

Tokom 2016. je instalirano 110 kW, a preostalih 220 kW sledeće godine.

Elektrana ima više od 1.000 panela, i nalazi se na 5.700 kvadratnih metara. U 2018. je proizvela je 375.873 kWh, a u 2019. za devet meseci 320.805 kWh.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

slovenija zeleznica solarne elektrane prozjumeri

Slovenija postavlja solarne elektrane pored pruga kako bi domaćinstva u zgradama postala prozjumeri

13. februar 2020. - Posle lokacija pored auto-puteva, Slovenija namerava da za solarne elektrane iskoristi i zemljište koje je u vlasništvu Slovenskih železnica

Srbija usvojila Integrisani nacionalni energetski i klimatski plan 2030

Srbija usvojila Integrisani nacionalni energetski i klimatski plan do 2030. godine

13. februar 2020. - Srbija se uskladila sa vizijom Evrope, izjavila je ministarka Đedović Handanović nakon što je vlada usvojila Integrisani nacionalni energetski i klimatski plan

Energetski koridor Istok Zapad Turske Crne Gore

Energetski koridor Istok-Zapad proći će od Turske do Crne Gore

13. februar 2020. - Bugarski ESO je od SAD dobio grant za studiju za Energetski koridor Istok-Zapad između Turske i Crne Gore, uz moguće povezivanje sa Italijom

strategija razvoja energetike srbije 2040. javna rasprava

Javna rasprava o Nacrtu strategije razvoja energetike Srbije do 2040 – kako će izgledati sektor energetike za 16 godina

13. februar 2020. - Objavljen je Nacrt strategije i Izveštaj o strateškoj proceni uticaja strategije razvoja energetike na životnu sredinu