Hrvatskoj su potrebna četiri postrojenja za energetski tretman otpada, i prvi projekti već su u razvoju, poručili su učesnici okruglog stola „Energetska oporaba (opasnog) otpada“, u organizaciji odbora za saradnju sa privredom i regionalnu saradnju Akademije tehničkih znanosti Hrvatske.
Hrvatsku poslednjih nedelja potresa afera ilegalnog odlaganja najmanje više od 30.000 tona otpada, koji je bio i opasan, na više lokacija. Jedna od njih je Gospić. Zbog toga je organizovan protest u Zagrebu pod nazivom „Hodaj za Liku, hodaj za Hrvatsku“.
Maja Feketić, načelnica Sektora za fondove EU-a u Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU), predstavila je planove za gradnju „energana“.
Ona je, kako su preneli lokalni mediji, rekla da su Hrvatskoj potrebne četiri spalionice otpada kako bi se zbrinuo otpad, koji se drugačije ne može iskoristiti. Naglasila je i da se zasad ne planiraju postrojenja za tretman opasnog otpada, mada će i to morati da se razmotri.
Nije planirano spaljivanje opasnog otpada
Prvo postrojenje za spaljivanje otpada biće izgrađeno na lokaciji Centra za gospodarenje otpadom Bikarac kod Šibenika. Planirani kapacitet je 130.000 tona godišnje, a bilo bi namenjeno energetskom tretmanu goriva iz otpada sa područja četiri dalmatinskih županija: Splitsko-dalmatinske, Šibensko-kninske, Zadarske i Dubrovačko-neretvanske.
Projekat je, kako je saopštio FZOEU, trenutno u fazi projektovanja.
Paralelno se razvija i projekat kogeneracijskog postrojenja Orlovnjak, na području Slobodne zone Osijek, planiranog kapaciteta 54.000 tona godišnje. Postrojenje bi bilo namenjeno energetskom iskorišćenju otpada (energetska oporaba otpada) sa područja Slavonije.
Zainteresovani i privatni investitori
Za projekat je već održana prva sednica stručnog saveta u postupku procene uticaja na životnu sredinu.
Interes za razvoj ovakvih projekata iskazuju i drugi gradovi, među njima i Rijeka, koja je Fondu dostavila zahtev vezan uz mogućnost izgradnje postrojenja za energetski tretman goriva iz otpada i prosušenog mulja iz centara za upravljanje otpadom Marišćina, Kaštijun i Babina Gora.
Kao potencijalna lokacija za razvoj takve infrastrukture spominje se i Zagreb, a interes postoji i među privatnim investitorima.
Važno je da se sistem razvija skladu sa hijerarhijom upravljanja otpada
„Energetska oporaba predstavlja važnu nadogradnju sustava gospodarenja otpadom i nastavak razvoja centara za gospodarenje otpadom. Njezina je uloga omogućiti iskorištavanje onog dijela otpada koji nije moguće ponovno uporabiti ili reciklirati, uz istodobno smanjenje količina koje se odlažu na odlagališta“, istakla je Feketić na skupu koji je održan na na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu.
Pritom je, kako je naglasila, važno da se sistem razvija celovito, u skladu sa hijerarhijom upravljanja otpada, u kojoj prednost uvek imaju sprečavanje nastanka otpada, ponovna upotreba i recikliranje.
Govoreći o mogućnostima finansiranja budućih postrojenja, Feketić je izdvojila Modernizacijski fond Evropske unije kao jedan od potencijalnih izvora sredstava do kraja 2030. godine. Za dalje investicije razmatraće se i drugi modeli finansiranja, uključujući kreditna sredstva, javno-privatna partnerstva i inovativne fondove, dodala je ona.
Schneider: Pogone planiraju i Sisak i Kutina
Daniel Rolph Schneider sa zagrebačkog Fakulteta strojarstva i brodogradnje potvrdio je, kako su preneli lokalni mediji, da su Hrvatskoj potrebne četiri „energane“ jer procene govore o 350.000-500.000 tona goriva iz otpada godišnje.
To uključuje i druge materijale koje će ta postrojenja eventualno koristiti, kao što su mulj iz preciscivaca otpadnih voda, kao i ostali nereciklabilni otpad, objasnio je on.
On je naveo da u Sisku C.I.O.S. planira energanu, a pominjala se i Kutina.
Postrojenje u Srbiji u probnom radu
Perica Jukić iz firme Eco energy govorio je o postrojenju u Prahovu u Srbiji u čiji je projekt uključen. Pogon, kako je naveo, ima savremeni sistem za prečišćavanje dimnih gasova, instalirano je sve najbolje što se moglo instalirati.
Građani su, što je ocenio važnim, o gradnji bili informisani, mogli su da dolaze i postavljaju pitanja. Čak je bio organizovan prevoz za građane da odu u susedne države i pogledaju takva postrojenja.
Prema njegovim rečima, postrojenje je u probnom radu i već proizvodi toplotnu energiju za obližnju fabriku, preneo je TehnoEko.
U drugoj fazi razmatra se uvođenje kogeneracije, što bi omogućilo proizvodnju i električne energije.
Projekat vredan 120 miliona evra
Vrednost projekta iznosi 120 miliona evra, a postrojenje je projektovano za energetski tretman približno 100.000 tona opasnog i neopasnog otpada godišnje, naveo je Jukić.
Predviđena je obrada različitih vrsta čvrstog i tečnog otpada, uključujući određene vrste opasnog otpada, mulja, kao i otpadnih željezničkih pragova.
Posebno je naglasio važnost pravovremenog informisanja i uključivanja lokalne zajednice.
Jukić je izrazio spremnost da se iskustva i znanja stečena tokom realizacije projekta prenesu i u Hrvatsku.
