Otpad

Francuska uvodi vaučere za popravku odeće da stane na put prebrzoj modi

Francuska uvodi vaucere za popravku odece da stane na put prebrzoj modi

Foto: iStock

Objavljeno

24.07.2023.

Država

Komentari

comments icon

1

Podeli

Objavljeno

24.07.2023.

Država

Komentari

comments icon

1

Podeli

Kako bi obuzdala gomilanje otpada za koje je odgovorna brza moda, Francuska će svojim građanima obezbediti popuste za svaki komad obuće i odeće kojeg poprave. Vlada planira da u narednih pet godina u tu svrhu izdvoji 154 miliona evra.

Francuska će od oktobra građanima omogućavati popuste na popravku odeće i dotrajale obuće, kako bi smanjila količinu otpada. Odlazeća državna sekretarka za ekologiju Beranžer Kujar iznela je podatak da 700.000 tona takve robe svake godine završi na deponijama. Odevnim artiklima treba 200 godina i duže da se raspadnu, pri čemu se oslobađa metan, gas čiji je efekat staklene bašte jači nego ugljen-dioksida.

Odobravaće se vaučeri od po sedam evra za novu potpeticu i od 10 do 25 evra za postavu

Vlada Francuske će u narednih pet godina izdvojiti 154 miliona evra za dotacije za pravo na popravku. Kujar je pozvala sve krojače i obućare da se pridruže sistemu. Rabat će iznositi sedam evra po potpetici i od 10 do 25 evra za novu postavu sakoa, suknje ili drugog odevnog predmeta, prenosi BBC.

Ova mera je namenjena podršci zanatlijama i za otvaranje radnih mesta i treba da podstakne građane da kupuju kvalitetnije proizvode koji se mogu popraviti, umesto da ih bacaju i kupuju nove.

Svega petina bačene odeće se ponovo iskoristi ili reciklira

Prošle godine je u Francuskoj na tržište stavljeno 3,3 milijarde komada odeće, obuće i tekstila za domaćinstvo. Modna industrija je veliki zagađivač životne sredine zbog ogromnih količina tekstilnog otpada koji generiše. Na globalnom nivou, svega 20 odsto odbačene odeće se ponovo iskoristi ili reciklira, dok ostatak spaljuje ili baca na deponije, po podacima organizacije Remake.

Odeća dobija nove oznake

Drugi deo plana Francuske za promociju održive mode uključuje nove oznake na deklaracijama. Naime, od 1. januara proizvođači će morati da navedu količinu vode koja je potrebna za izradu odeće, količinu upotrebljenih hemikalija i rizik od emisija mikroplastike te da li je u proizvodnji odevnog predmeta korišćen reciklirani tekstil.

Francuska industrija mode jedna je od najpoznatijih na svetu

Ipak, nisu svi oduševljeni novim merama. Francuska industrija mode jedna je od najpoznatijih na svetu. Poslovne grupe tvrde da je na delu stigmatizacija ove industrije, dok se poslanik desničarskih Republikanaca Erik Pože požalio da je vlada već u dugovima od tri biliona evra i izjavio da bi trebalo da prestane da traći javna sredstva.

Paskal Moran iz Federacije visoke mode izrazio je zabrinutost zbog posledica ovog programa na luksuzne brendove. Modna industrija je jedan od najvećih sektora privrede u Francuskoj. Promet je prošle godine iznosio 66 milijardi evra.

Komentara: (1)
Srđan Mojsević / 14.08.2023.

Odličan potez, ionako će Evropa padati još u dublju krizu. Mada se ne gađa poenta, treba se osloboditi najtežeg okova “ moderne“ industrije- pohlepa prema zaradi. Jednostavno preći na izdržljive i prirodne materijale za odeću, poput konoplje, bambusa i problem sa oštećenjima odeće postaju prošlost. Još uvek u seoskoj kući imamo prekrivače, i odeću iz polovine prošlog veka bez oštećenja, pogađate? Od ind.konoplje

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Goruci problem, Zasto deponije u Srbiji svakodnevno gore

Goruće pitanje: Zašto na deponijama u Srbiji svakodnevno izbijaju požari

24. jul 2023. - Neadekvatno upravljanje otpadom, metan i zapaljivi materijali glavni su uzroci požara na deponijama, koji ugrožavaju zdravlje i životnu sredinu.

Savet Evrope Severnu Makedoniju unapredi zivotnu sredinu zastiti Rome nesrazmernih rizika

Savet Evrope pozvao Severnu Makedoniju da unapredi životnu sredinu, zaštiti Rome od nesrazmernih rizika

24. jul 2023. - Severna Makedonija bi trebalo da premosti jaz između svojih obaveza i realnosti u pogledu ljudskih prava Roma i zaštite životne sredine, objavio je Savet Evrope

U severnom delu Atlantskog okeana pluta 27 miliona tona nanoplastike

U severnom delu Atlantskog okeana pluta 27 miliona tona nanoplastike

24. jul 2023. - U severnom delu Atlanskog okeana pluta 27 miliona tona plastike u obliku čestica manjih od jednog mikrometra

Srbija broji stotine pozara godisnje deponijama gusi se u otrovnom dimu

Srbija broji stotine požara godišnje na deponijama, guši se u otrovnom dimu

24. jul 2023. - U blizini Priboja gore nesanitarna deponija i šuma pored nje. To možda i hiljaditi ovogodišnji požar na mestima odlaganja otpada u Srbiji.