OIE

EU kompletira Industrijski plan za zeleni dogovor zakonom o dekarbonizaciji industrije

EU-kompletira-Industrijski-plan-zeleni-dogovor-zakonom-dekarbonizaciji-industrije

Foto: iStock

Objavljeno

03.05.2024.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

03.05.2024.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Zakon o potpunoj dekarbonizaciji industrije u Evropskoj uniji bi uskoro mogao da stupi na snagu, čime će biti zaokružena zakonodavna aktivnost u okviru Industrijskog plana za zeleni dogovor. Taj paket se sastoji od mera za obaranje neto emisija s efektom staklene bašte na nulu, reforme tržišta energenata i usmeravanja ka uspostavljanju takozvane strateške autonomije u pogledu najneophodnijih sirovina i tehnologija.

Savet Evropske unije ima zadatak da odobri Zakon o potpunoj dekarbonizaciji industrije (NZIA), budući da su evropski izbori za samo pet nedelja. Evropski parlament ga je usvojio sa 361 glasom za, 121 protiv i 45 suzdržanih. Navedene dve institucije su načelni dogovor postigle u februaru.

Cilj NZIA je da podstakne proizvodnju opreme i uređaja neophodnih za dekarbonizaciju kao i razvoj tih tehnologija. Uključuje ambiciju da domaći udeo opreme i materijala potrebnih za tehnologije bez neto emisija gasova sa efektom staklene bašte najkasnije 2030. dostigne 40 odsto, na osnovu nacionalnih planova za klimu i energetiku (NECP) a da EU bude zaslužna za barem 15 odsto tržišne vrednosti na globalnom planu.

NZIA pojednostavljuje postupak izdavanja dozvola i ograničava rokove u okviru kojih projekti moraju da budu odobreni

Zakon pokriva lanac snabdevanja sa kraja na kraj: komponente, materijale, aparaturu i mehanizaciju na sveobuhvatnom spisku tehnologija.

Podrška je izglasana za obnovljive izvore, nuklearnu energiju (uključujući fisiju), dekarbonizaciju industrijske proizvodnje, energetske mreže, rešenja za skladištenje energije, održiva avionska goriva (SAF), zarobljavanje emisija ugljen-dioksida i biotehnologije. Zakonom se pojednostavljuje postupak odobravanja dozvola i određuju se krajnji rokovi do kojih nadležni moraju da odobre projekte, a razvrstani su po obuhvatu investicija i planiranoj proizvodnji, saopštio je Evropski parlament.

Sporazumom je omogućeno stvaranje takozvanih dolina za ubrzavanje dekarbonizacije do eliminacije neto emisija, a obrađivanje zahteva za dozvole bi bilo ubrzano tako što će se neki delovi procesa prikupljanja informacija i izveštaja delegirati državama članicama.

Kriterijumi za održivost, istrajnost

Nacionalni mehanizmi podrške domaćinstvima i potrošačima u bržem uvođenju tehnologija poput solarnih panela i toplotnih pumpi moraće da uzmu u obzir kriterijume održivosti i istrajnosti. Članovi Evropskog parlamenta koji su pregovarali o aktu koji je zatim usvojen objasnili su da takvi kriterijumi treba da se primene i na procedure javnih nabavki i aukcija koji se tiču proizvodnje energije iz obnovljivih izvora. Evropska komisija je zadužena da odredi te uslove, a biće primenjeni na najmanje 30 odsto obima godišnjih aukcija u svakoj državi članici. Druga opcija za zemlje EU je najviše šest gigavata na nacionalnom nivou.

Ehler: Da bismo ispunili sve svoje ekonomske, klimatske i energetske ambicije, u Evropi nam je potrebna industrija

NZIA jača finansiranje iz nacionalnih prihoda od Sistema EU za trgovanje emisijama (EU ETS) kao i, za većinu strateških projekata, preko predložene platforme za strateške tehnologije STEP (Strategic Technologies for Europe Platform).

„Ovaj ishod glasanja je dobra vest za evropsku industriju i kreira smernice za sledeći mandat. Da bismo ispunili sve svoje ekonomske, klimatske i energetske ambicije, u Evropi nam je potrebna industrija. Ovaj akt je prvi korak u prilagođavanju našeg tržišta toj svrsi“, izjavio je Kristijan Ehler, glavni evroposlanik zadužen za pregovore o zakonu.

Veoma zakasneli odgovor na subvencije u SAD, kinesku industrijsku premoć

NZIA je deo Industrijskog plana za zeleni dogovor, kojeg je Evropska komisija formalno pokrenula u februaru prošle godine. On uključuje kontroverzni Zakon o kritičnim sirovinama (CRMA) i reformu strukture tržišta električne energije. Paket je usklađen i sa drugim inicijativama: Fit for 55, Evropskim zelenim dogovorom i planu REPowerEU.

Administracija u Briselu namerava da omogući naglo podizanje kapaciteta u tehnologijama za čistu proizvodnju energije potrebnim da se ispune energetski i klimatski ciljevi za 2030. i 2050. godinu. EU takvu opremu trenutno uglavnom uvozi.

NZIA je takođe odgovor na ogromne subvencije za dekarbonizaciju u Sjedinjenim Državama, koje su svoj Zakon o obaranju inflacije usvojile još pre više od godinu i po dana, kao i na dominaciju Kine u brojnim sektorima na svetskom nivou i na evropskom tržištu.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

slovenija zeleznica solarne elektrane prozjumeri

Slovenija postavlja solarne elektrane pored pruga kako bi domaćinstva u zgradama postala prozjumeri

3. maj 2024. - Posle lokacija pored auto-puteva, Slovenija namerava da za solarne elektrane iskoristi i zemljište koje je u vlasništvu Slovenskih železnica

Srbija usvojila Integrisani nacionalni energetski i klimatski plan 2030

Srbija usvojila Integrisani nacionalni energetski i klimatski plan do 2030. godine

3. maj 2024. - Srbija se uskladila sa vizijom Evrope, izjavila je ministarka Đedović Handanović nakon što je vlada usvojila Integrisani nacionalni energetski i klimatski plan

Energetski koridor Istok Zapad Turske Crne Gore

Energetski koridor Istok-Zapad proći će od Turske do Crne Gore

3. maj 2024. - Bugarski ESO je od SAD dobio grant za studiju za Energetski koridor Istok-Zapad između Turske i Crne Gore, uz moguće povezivanje sa Italijom

strategija razvoja energetike srbije 2040. javna rasprava

Javna rasprava o Nacrtu strategije razvoja energetike Srbije do 2040 – kako će izgledati sektor energetike za 16 godina

3. maj 2024. - Objavljen je Nacrt strategije i Izveštaj o strateškoj proceni uticaja strategije razvoja energetike na životnu sredinu