Električna energija

EPS obustavio gradnju svoje prve solarne elektrane

EPS obustavio gradnju svoje prve solarne elektrane petka kriza

Foto: loufre from Pixabay

Objavljeno

13.05.2022.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

13.05.2022.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Elektroprivreda Srbije (EPS) obustavila je gradnju svoje prve solarne elektrane Petka, snage 9,95 megavata (MW). Kao razlog EPS je naveo nedostatak novca.

Tender za izbor izvođača za gradnju solarne elektrane Petka, na odlagalištu jalovine površinskog kopa uglja Ćirikovac u kostolačkom basenu, raspisan je u januaru ove godine. Dobijena je jedna ponuda koja je posle stručne ocene ocenjena kao prihvatljiva i predloženo je sklapanje ugovora. Ali, krajem aprila EPS je odlučio da sve zaustavi.

U odluci o obustavi postupka navodi se da je Komisiji za javne nabavke od strane Uprave EPS-a predočeno da „nema raspoloživih sredstava za ovu namenu“.

Sav novac usmerava se u proizvodnju uglja i električne energije

„Naručilac će, imajući u vidu trenutnu situaciju u regionu, pa i kod naručioca, a posebno imajući u vidu cene nafte, naftnih derivata, uglja i električne energije sva raspoloživa sredstva nameniti za održavanje proizvodnje, odnosno za nabavku dobara, usluga i radova neophodnih za proizvodnju energije i eksploataciju uglja“, navodi se u odluci.

Da li će i kada gradnja solarne elektrane Petka biti nastavljena, kao i da li će i drugi projekti EPS-a biti obustavljeni nije poznato. U EPS-u nisu imali komentar na ova pitanja. Inače, krajem aprila EPS je obustavio i planirane investicije na tri bloka TE Nikola Tesla A i TE Nikola Tesla B.

Očigledno je da je kolaps proizvodnje uglja i električne energije u EPS-u u decembru prošle godine izazvao ogromne finansijske probleme. Zvanično je saopšteno da je od 12. decembra, kada je počeo kolaps u termoelektranama koji se ogledao u smanjenoj proizvodnji i do 60 odsto, do 20. aprila, EPS morao da uveze 2,23 teravat-sati (TWh) električne energiju u vrednosti od 530,7 miliona evra.

EPS je neplanirano prošle zime uvezao struju u vrednosti od 530 miliona evra

Da nije bilo kolapsa, EPS ovaj novac ne bi potrošio. Ali, tu nije kraj nevoljama, jer EPS i sada uvozi električnu energiju, u periodu kada je redovno prethodnih godina ovu robu izvozio.

Na sve to u ovoj i do kraja sledeće godine mora da uveze četiri miliona tona uglja, jer mu je od neplanirano smanjena proizvodnja, što je novi neplanirani trošak od nekoliko stotina miliona evra. I, na kraju sledeće zime je moguće da će opet morati da uvozi više električne energije nego što je to radio prethodnih godina.

Naravno, uvoz električne energije i uglja ne bi bio toliko problematičan da zbog energetske krize njihova cena nije uvećana više puta. Prošle zime struja se u regonu uvozila po cenama od 100 do 300 evra po megavat-satu (MWh), a samo godinu dana ranije za 30-60 evra.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

rhe bistrica prostorni plan vlada srbije

Vlada Srbije usvojila Prostorni plan za RHE Bistrica

13. maj 2022. - Usvajanje Prostornog plana je još jedan korak u realizaciji ovog trenutno najvažnijeg projekta u srpskoj energetici

epcg ivan bulatovic investicije gvozd perucica

EPCG planira da u naredne tri godine investira 300 miliona evra

13. maj 2022. - Izvršni direktor Ivan Bulatović govorio je na panelu Postoji li zelena Evropa bez zelenog Zapadnog Balkana na skupu MONTENEGRO 2024

hep se korlat ebrd eib kredit ugovor

HEP obezbedio finansiranje za solarnu elektranu Korlat

13. maj 2022. - Zajmovi su osigurani državnom garancijom do 80 odsto ukupne vrednosti kredita na osnovu odluka Vlade Hrvatske

Zapadni Balkan probio rokove izuzece struje prekogranicne takse EU CO2 CBAM

Zapadni Balkan probio rokove za izuzeće struje iz prekogranične takse EU na CO2

13. maj 2022. - Troškovi za CBAM za izvoz struje iz Srbije, uključujući tranzit, iznosili bi za 2023. godinu 1,07 milijardi evra