OIE

EPS i Vetrozelena potpisali ugovore o otkupu električne energije, balansiranju i premijama

vetrozelena eps ugovori maja turkovic dusan zivkovic dubravka djedovic

Foto: Danilo Mijatović

Objavljeno

03.11.2023.

Država

Podeli

Objavljeno

03.11.2023.

Država

Podeli

Akcionarsko društvo Elektroprivreda Srbije i firma Vetrozelena potpisali su Ugovor o otkupu električne energije i preuzimanju balansne odgovornosti i Ugovor o tržišnoj premiji za projekat vetroparka Vetrozelena.

Ugovori između Elektroprivrede Srbije (EPS) i Vetrozelene, koja je u vlasništvu kompanija PowerChina i CWP, su prvi ugovori na osnovu prve aukcije za dodelu premija koje je raspisala Srbija, saopštio je EPS.

Vetrozelena, snage 291 MW, je jedan od četiri projekta koja su popunila kvotu od 400 MW na prvoj aukciji za vetroelektrane. Projekat je dobio premije za 210 MW.

EPS je naveo da će po završetku gradnje vetroparka Vetrozelena, koji bi trebalo da bude na mreži krajem 2025, preuzimati svu proizvedenu električnu energiju. Ugovore su potpisali Dušan Živković v. d. generalnog direktora EPS-a i direktori Vetrozelene Kitao Gao i Maja Turković.

Živković: Cena otkupa i balansiranja je određena na tržišnim principima

Ugovori su, prema rečima Dušana Živkovića, potvrda da je EPS pouzdan partner za investitore u zelenu energiju.

„Cena otkupa i balansiranja je određena na tržišnim principima, što će EPS-u omogućiti nastavak procesa komercijalizacije kompanije, ali i dodatni profit“, naveo je Živković.

Otkupom električne energije iz obnovljivih izvora, EPS, kako je dodao, povećava udeo zelene energije u svom portfelju, a to je važno zbog energetske tranzicije i uvođenja „ekoloških taksi na proizvodnju električne energije“.

Đedović Handanovć: Sva struja iz projekata koji su dobili premije biće iskorišćena za snabdevanje naših građana, a ne za izvoz

Dubravka Đedović Handanovć, ministarka rudarstva i energetike, istakla je da je Vetrozelena prva od devet elektrana na obnovljivu energiju u sistemu tržišne premije i najveća za koju su dodeljeni ti podsticaji.

Vetroelektrana će, kako je navela, proizvoditi električnu energiju za oko 180.000 građana, po najnižoj ceni na aukciji od oko 64 evra po megavat-satu, što je skoro dvostruko niže od trenutne tržišne cene.

Ugovori koji su danas potpisani primer su i za druge projekte, jer će sva proizvedena energija biti iskorišćena za snabdevanje naših građana, a ne za izvoz, naglasila je Đedović Handanović.

„Država će od  aukcija prihodovati 12-28 miliona evra“

Đedović Handanović je podsetila da pre godinu dana nije postojao adekvatan regulatorni okvir koji bi podstakao ulaganja u kapacitete koji koriste energiju vetra i sunca, kao ni mogućnost da investitori dobiju adekvatnu sigurnost za balansiranje energije. Zahvaljujući izmenama regulatornog okvira uspešno je su sprovedene najveće aukcije u ovom regionu, dodala je ona.

Izgradnja novih elektrana u sistemu podsticaja, prema njenim rečima, podrazumeva više od milijardu evra investicija, i dodatne prihode između 12 i 28 miliona evra godišnje za državu.

Đedović Handanović je istakla da sistem tržišnih premija daje mogućnost da se podstiču privatne investicije, ali i da je potrebno da EPS bude aktivan učesnik u ovom procesu, uz investicije kao što su vetropark Kostolac i solarne elektrane.

Komentara: (2)
Мр Радомир Шћепановић / 04.11.2023.

Како су потписивање уговора поднели из ЕУ?

Mr Radomir Scepanovic / 04.11.2023.

Како су потписивање уговора поднели из ЕУ?

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

LONGi rumunija energetska tranzicija 541 mw

LONGi daje zamah energetskoj tranziciji Rumunije trijumfom tehnologije zadnjeg kontakta na solarnom projektu od 54.1 MW

3. novembar 2023. - Solarna elektrana od 54.1 MW u Rumuniji s modulima kompanije LONGi Solar sa zadnjim kontaktom treba da bude priključena na mrežu u četvrtom kvartalu.

Nacionalni energetski i klimatski plan Crne Gore javnoj raspravi gasenje TE Pljevlja 2041

Nacionalni energetski i klimatski plan Crne Gore na javnoj raspravi – gašenje TE Pljevlja 2041.

3. novembar 2023. - Isključenje Termoelektrane Pljevlja se planira za 2041, ali to zavisi od pravedne tranzicije i sigurnosti snabdevanja, stoji u NEKP-u

bisol solarni moduli fabrika slovenija

Proizvođač solarnih modula Bisol utrostručuje kapacitete novom fabrikom u Sloveniji

3. novembar 2023. - Slovenački proizvođač solarnih modula Bisol planira izgradnju nove fabrike, a investicija se procenjuje na 32,3 miliona evra.

Razgovori o energetskoj tranziciji dr Jovan Vujasinovic

Razgovori o energetskoj tranziciji sa dr Jovanom Vujasinovićem: pametna energetska rešenja su budućnost energetskih sistema

3. novembar 2023. - Decentralizacija i digitalizacija energetskog sistema tema su pete epizode podkasta Razgovori o energetskoj tranziciji