Životna sredina

EPS i domaća industrija potpisali ugovore o zbrinjavanju pepela iz termoelektrana

eps prodaja pepela Lafarge Srbija Elixir Group Moravacem

Foto: EPS/Danilo Mijatović

Objavljeno

07.02.2025.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

07.02.2025.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

U narednih deset godina Elektroprivreda Srbije prodaće 30 miliona tona pepela proizvođačima građevinskih materijala – konzorcijumu koji čine Lafarge Srbija i Elixir Group, i kompaniji Moravacem.

Konzorcijum kompanija Lafarge i Elixir Group kupiće 20 miliona tona pepela iz termoelektrane Nikola Tesla B (TENT B), a Moravcem deset miliona tona pepela iz Termoelektrana i kopova Kostolac (TE-KO), ogranka Elektroprivrede Srbije (EPS).

EPS je saopštio da potpisivanje dva ugovora ima veliki značaj sa aspekta uvođenja principa cirkularne ekonomije ne samo u ovoj kompaniji, već i u Srbiji.

Elektroprivreda Srbije radom termoelektrana na ugalj proizvede do sedam miliona tona pepela i šljake godišnje. Veoma mala količina se proda, a ostalo ide na pepelišta. Kompanija Lafarge Srbija izgradiće fabriku u blizini termoelektrane Nikola Tesla B, kako bi sav pepeo koji nastaje kao nusproizvod sagorevanja iskoristila kao sirovinu u proizvodnji cementa.

Dušan Živković, generalni direktor EPS-a, izjavio je da se na ovaj način sa partnerskim kompanijama daje primer dobre prakse koja unapređuje oblast zaštite životne sredine i uvodi princip cirkularne ekonomije u poslovanje.

Živković: Pepeo se danas s pravom može posmatrati kao dragocen resurs

Partneri, kako je istakao, investiraće u opremu za unapređenje kapaciteta za preuzimanje i utovar pepela koja nakon toga ostaje u vlasništvu EPS-a.

„EPS na godišnjem nivou generiše 6-7 miliona tona pepela od čega se samo 5-6 odsto plasira na tržište Srbije i najveći deo se odlaže na deponije pepela i šljake koje funkcionišu u okviru kompanije, i kao takav ima status neopasnog otpada“, naveo je Živković.

eps prodaja pepela Lafarge Srbija Elixir Group Moravacem knjeginjic zivkovic
Predstavnik kompanije Elixir, Jovana Joksimović, Dušan Živković, Sara Pavkov i Dimitrije Knjeginjić (foto: EPS/Danilo Mijatović)

On je istakao da se zahvaljujući novim proizvodnim tehnologijama pepeo danas s pravom može posmatrati kao dragocen resurs i pruža se prilika da se trajno zbrine u novim građevinskim proizvodima.

Knjeginjić: Upotreba pepela kao sirovine, u cilju smanjenja eksploatacije prirodnih sirovina, predstavlja jedan od ključnih postulata cirkularne ekonomije

Prema rečima Dimitrija Knjeginjića, generalnog direktora kompanije Lafarge Srbija, reč je o strateški važnoj odluci EPS-a, jer udruženo sadejstvo velikih industrijskih aktera ima nemerljiv značaj ne samo za EPS i zbrinjavanje nusproizvoda već i za širu zajednicu u pogledu ekološkog uticaja.

Na ovaj način EPS će, kako je dodao, direktno smanjiti količinu pepela koju odlaže na pepelišta i samim tim doprineti smanjenju negativnog uticaja na zemljište, vodu i vazduh, ali i ostvariti uštede na troškovima za odlaganje pepela.

„Razmatranje upotrebe pepela kao sirovine, u cilju smanjenja eksploatacije prirodnih sirovina, predstavlja jedan od ključnih postulata cirkularne ekonomije, a za kompaniju Lafarge Srbija, kao lidera u dekarbonizaciji industrije, se podrazumeva da će uvek podržati ovakve inicijative u nadi da ćemo udruženi i u godinama pred nama graditi napredak za ljude i planetu“, izjavio je Knjeginić.

Mauhar: Ugovor će imati značajan pozitivan uticaj na prirodno okruženje i lokalnu zajednicu

Siniša Mauhar, generalni direktor kompanije Moravacem, članici CRH Grupe, smatra da industrija građevinskih materijala ima ključnu ulogu u stvaranju cirkularne ekonomije.

„Realizacija ovog ugovora će imati značajan pozitivan uticaj ne samo na prirodno okruženje i lokalnu zajednicu, već će doprineti i stvaranju dodatne vrednosti za učesnike u lancu snabdevanja“, poručio je on.

eps prodaja pepela Lafarge Srbija Elixir Group Moravacem mauhar zivkovic
Siniša Mauhar, Jovana Joksimović, Dušan Živković i Sara Pavkov (foto: EPS/Danilo Mijatović)

Mauhar je istakao da će im strateško partnerstvo sa EPS-om omogućiti da smanje CO2 otisak materijala koje proizvode, uz saradnju i inovaciju.

EPS je saopštio da će se prodaja pepela po ovim ugovorima realizovati uz ispunjenje određenih uslova među kojima je pribavljanje REACH broja za pepeo i izgradnja i puštanje u rad opreme za preuzimanje pepela. REACH regulativa (Registration, Evaluation, Authorisation and Restriction of Chemicals regulation) je podzaklonski akt Evropske unije.

Svečanom potpisivanju ugovora prisustvovali su Jovana Joksimović, pomoćnik ministra rudarstva i energetike za međunarodnu saradnju, evropske integracije i upravljanje projektima, i Sara Pavkov, državni sekretar Ministarstva životne sredine.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

federacija bih vedran lakic ugalj gas energetska stabilnost uvoz struje rudnik

Lakić: Za energetsku stabilnost Federacije BiH neophodni ugalj i prirodni gas

7. februar 2025. - Za energetsku stabilnost FBiH neophodno je povećati proizvodnju uglja i razvijati gasnu infrastrukturu, poručio ministar Vedran Lakić

hrvatska varazdin geotermalna elektrana ugovor bukotermal

Varaždin na putu da postane prvi grad koji će izgraditi geotermalnu elektranu u Hrvatskoj

7. februar 2025. - Potpisan je ugovor o eksploataciji, sledi projektovanje novih bušotina, a nakon toga i projektovanje elektrane

Francuski Photosol Balkan solarne elektrane 1 2 GW

Francuski Photosol stiže na Balkan da izgradi solarne elektrane od ukupno 1,2 GW

7. februar 2025. - Photosol se sprema da otvori sedište u u Rumuniji iz kojeg namerava da upravlja poslovanjem i u Bugarskoj i na Zapadnom Balkanu

srbija transbalkanski koridor ems kodar ugovor bajina basta obrenovac matejic

EMS potpisao ugovor za još jednu deonicu Transbalkanskog koridora – dalekovod Obrenovac-Bajina Bašta

7. februar 2025. - Transbalkanski koridor spaja balkanske zemlje i članice EU - Rumuniju, Srbiju, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru i Italiju