Električna energija

Elektrane na ugalj u Srbiji će raditi do 2050.

zorana termoelektrane ugalj 2050.

Slika: Zorana Mihajlović/Facebook

Objavljeno

27.05.2021.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

27.05.2021.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Ministarka rudarstva i energetike Zorana Mihajlović izjavila je da će biti napravljen plan rada termoelektrana do 2050. godine, kao i da nije za gradnju elektrana na ugalj jer novi kapaciteti za proizvodnju energije moraju biti održivi i ekonomski isplativi.

Odluka Ministarstva rudarstva i energetike da zaustavi gradnju termoelektrane Kolubara B izazvala je veliku pažnju javnosti. Ministarstvo je o tome u pismu obavestilo Elektroprivrede Srbije (EPS), koja se usprotivila ovoj odluci, kao i članovi Sindikata Rudarskog basena Kolubara koji su organizovali protest. EPS je saopštio da bi zaustavljanje ovog projekta izazvalo uvoz električne energije zbog čega bi poskupela električna energija, a Sindikat tvrdi da će termoelektrane biti zatvorene do 2030. što će, takođe, izazvati veliki uvoz električne energije i otpuštanje radnika.

Dobar deo zemalja EU, s obzirom na proklamovani cilj ove unije da do 2050. bude klimatski neutralna, odredio je godinu do kada će prestati da koristi ugalj.

Neće se zatvarati termoelektrane

„Ja stvarno verujem da ćemo mi vrlo brzo završiti plan rada naših termokapaciteta do 2050. godine. Prema tome, neće se zatvarati termoelektrane, ako je to osnovno pitanje koje čujemo ovih dana, nego je pitanje kako ćemo mi te termoelektrane da učinimo takvim da proizvode električnu energiju na jedan održivi način“, rekla je Mihajlović za RTS.

Moramo da vodimo računa o troškovima koje će plaćanje takse na CO2 izazvati u poslovanju termoelektrana

Ona je istakla da Ministarstvo nije za to da se grade nove termoelektrane, jer misli da to nije opravdano, već bi Srbija trebalo da se okrene zdravijim i održivijim načinima proizvodnje energije, vodeći računa i o troškovima koje će nositi takse na emisije ugljen-dioksida.

„Sve što bi proizvela TE Kolubara B, većina prihoda otišla bi na takse za CO2, zbog zagađenja. Te takse sada iznose 51 evro po toni ugljenika, na početku godine su bile 35 evra, a do kraja godine se očekuje da će biti 130 evra. Ako znamo da ćemo te takse morati da plaćamo na energiju iz novih termoelektrana, onda je veliko pitanje da li treba da ih gradimo ukoliko znamo da ćemo onda plaćati još više za takse”, navela je ona za TV Happy.

Prema njenim rečima, novi kapaciteti koje će Srbija graditi će obuhvatati, pre svega, srednje i velike hidroelektrane, gasne elektrane, kao i solarne i vetroelektrane.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

EU znacaj zelene energije poljoprivredu i hranu

EU prepoznala značaj zelene energije za poljoprivredu i hranu

27. maj 2021. - Obnovljivi izvori su prilika za farmere za adekvatno snabdevanje energijom i ostvarivanje prihoda, stoji u Viziji za poljoprivredu i hranu

energetska tranzicija poverenje klimatska neutralnost ciljevi energetska industrija

Srozalo se poverenje energetske industrije u dostizanje klimatske neutralnosti do 2050.

27. maj 2021. - Poverenje energetske industrije u postizanje neto nultih ciljeva je na veoma niskom nivou, navodi se u izveštaju Saveta energetske industrije

srbija energteski bilans 2025. solar vetar

Srbija će 2025. dobiti solarne elektrane i vetroparkove snage 138 MW

27. maj 2021. - Srbija će na mreži u ovoj godini imati vetroparkove snage 684,28 MW i solarne elektrane snage 113,56 MW, navodi se u Energetskom bilansu

Minhenska konferencija bezbednosti energetske bezbednosti Evropi

Minhenska konferencija o bezbednosti bacila dodatno svetlo na značaj energetske bezbednosti u Evropi

27. maj 2021. - Nema evropske niti nacionalne bezbednosti bez energetske bezbednosti, obuhvaćene u raspravama na Minhenskoj konferenciji o bezbednosti