OIE

Država planira gradnju vetroparkova i solarnih elektrana snage 11,3 GW u Srbiji

Drzava planira projekte za gradnju vetroparkova i solarnih elektrana snage 11,3 GW u Srbiji

Foto: brokerx from Pixabay

Objavljeno

13.12.2021.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

13.12.2021.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Nacrtom Programa ekonomskih reformi za period od 2022. do 2024. godine predviđena je realizacija državnih projekata za gradnju vetroparkova snage 3.000 megavata (MW) i solarnih elektrana snage 8.300 MW.

Srbija je pripremila novi plan investicija sa projektima u energetici i rudarstvu vrednim oko 17 milijardi evra, od čega je oko 12 milijardi evra planirano za projekte koji se odnose na vetroparkove, solarne elektrane i hidroelektrane.

U slučaju realizacije svih projekata iz investicionog plana ukupna emisija CO2 bila bi smanjena za oko 23 miliona tona, navodi se u Nacrtu Programa, koji je pripremilo Ministarstvo finansija.

Potencijalne lokacije za vetroparkove su Zabela i Kovin – Dubovac

Osim vetroparka Kostolac snage 66 MW u vlasništvu Elektroprivrede Srbije (EPS), koji je već u izgradnji, moguće lokacije za realizaciju projekata državnih vetroelektrana su još Zabela i Kovin – Dubovac, kao i javno-privatno partnerstvo sa kompanijom Fintel Energija za izgradnju vetroparka Maestrale Ring snage približno 600 MW, piše u Nacrtu, i dodaje da je reč o ukupnoj snazi od oko 3.000 MW i ukupnoj vrednosti projekata od oko tri milijarde evra.

Državni projekti solarnih elektrana, nastavlja se dalje, realizovali bi se na državnom zemljištu gde dominira više od 200.000 hektara uparloženog poljoprivrednog zemljišta na kome je moguća gradnja oko 2.000 MW solarnih elektrana.

U okviru ovog plana potpisan je Sporazum o saradnji između Ministarstva rudarstva i energetike i kompanije UGT Renewables LLC, sa kojom se pregovara o izgradnji solarnih panela ukupne snage oko 1.000 MW, na površini od oko 2.000 hektara i desetak lokacija širom Srbije, čime bi se dobio dodatni kapacitet od jednog gigavata električne energije i smanjila emisija ugljen-dioksida za 1,9 miliona tona godišnje, piše u Nacrtu Programa ekonomskih reformi.

Solarne elektrane gradiće se sa kompanijom UGT, kao i na deponijama EPS-a i krovovima građana

Na zemljištu koje pripada EPS-u, pre svega na deponijama termoelektrana moguća je izgradnja oko 300 MW solarnih elektrana ukupne vrednosti oko 200 miliona evra.

Za ove projekte EPS je nedavno raspisao tender.

U Nacrtu Programa energetski reformi navodi se da je započeta i realizacija velikog državnog projekta promovisanja novog instituta kupac-prodavac (prozjumer), u okviru kojeg je procenjeno da je ukupna površine krovova u Srbiji 600 kvadratnih kilometara.

Postavljanje krovnih solarnih panela na 10 odsto ove površine obezbedilo bi instalisanu snagu od 6.000 MW, što je 70 odsto ukupne instalisane snage za proizvodnju električne energije u Srbiji, i godišnju proizvodnju od 7 TWh, što je oko 20 odsto ukupne proizvodnje u Srbiji, piše u ovom dokumentu.

Ukupno, ističe se, državni projekti solarnih elektrana donose novih 8.300 MW instalisane snage ukupne vrednosti 6,2 milijarde evra.

Nacrt Programa ekonomskih reformi na javnom uvidu do 21. decembra

Nacrt Programa ekonomskih reformi (eng. Economic Reform Programme – ERP) 2022-2024. je trenutno na javnom uvidu koji će trajati do 21. decembra.

Program ekonomskih reformi (ERP) predstavlja osnovu za dijalog o politikama i socijalno-ekonomskim pitanjima između Evropske unije sa Zapadnim Balkanom i Turskom, navelo je Ministarstvo finansija.

Ovo je osmi ciklus izrade Programa ekonomskih reformi koji Srbija, kao država kandidat za prijem u članstvo u EU, u pretpristupnom periodu izrađuje na godišnjem nivou za naredni trogodišnji period u cilju pripreme za proces ekonomskog i fiskalnog nadzora unutar EU.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Drugi grcki LNG terminal pocinje s radom 1 oktobra

Drugi grčki LNG terminal počinje s radom 1. oktobra

13. decembar 2021. - Nakon polugodišnjeg kašnjenja, LNG terminal Alexandroupolis u Grčkoj je spreman da 1. oktobra bude pušten u rad

ephzhb solar hodovo javna nabavka

EPHZHB traži izvođača za gradnju prve faze solarne elektrane u Hodovu

13. decembar 2021. - Lokacija na kojoj će biti izgrađena solarna elektrana u vlasništvu najmanje od tri državne elektroprivrede u BiH je poslovna zona Hodovo

Kod Livna izgradnja vetroparka Siroka draga 125 4 MW

Kod Livna počinje izgradnja vetroparka Široka draga od 125,4 MW

13. decembar 2021. - Imres Smart Greenergy je potpisao ugovor sa izvođačem za svoj projekat vetroelektrane Široka draga u Hercegovini

crna gora gasovod lng terminal sahmanovic

Šahmanović: Gasovod IAP i LNG terminal su strateški projekti za Crnu Goru

13. decembar 2021. - Izgradnja terminala za tečni prirodni gas i Jadransko-jonskog gasovoda su strateški projekti, poručio je ministar Admir Šahmanović