Električna energija

Drugi grčki LNG terminal počinje s radom 1. oktobra

Drugi grcki LNG terminal pocinje s radom 1 oktobra

Foto: Ministarstvo energetike

Objavljeno

14.08.2024.

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

14.08.2024.

Komentari

comments icon

0

Podeli

Nakon polugodišnjeg kašnjenja, LNG terminal Alexandroupolis u Grčkoj je spreman da 1. oktobra bude pušten u rad, izjavio je bugarski ministar energetike Vladimir Malinov. Slotovi za snabdevače biće dodeljeni pre kraja meseca, dodao je.

Ministar energetike Bugarske Vladimir Malinov dobio je uveravanja da je tehnički problem u plutajućem postrojenju za skladištenje i regasifikaciju (FSRU) kod Aleksandrupolisa sada pod kontrolom. Taj terminal za prijem tečnog prirodnog gasa (LNG) kod severoistočne obale Grčke trebalo je da bude otvoren u aprilu.

Te dve zemlje projektom upravljaju preko specijalne firme Gastrade. Bugarski državni operator sistema prenosa i skladištenja gasa Bulgartransgas (Bulgartransgaz) ima udeo od 20 odsto. Izgradnja je formalno počela u maju 2022. godine.

Prevazilaženje defekta nije dovelo do povećanja troškova

U cevovodu koji vodi na obalu bila je detektovana voda, objašnjavaju u bugarskom Ministarstvu energetike. Naveli su da je ta prepreka prevaziđena neinvazivnom metodom i bez uvećanja troškova. LNG terminal Alexandroupolis će biti pušten u pogon 1. oktobra, objavio je Malinov.

Potencijalni snabdevači mogu da zaključno sa 15. avgustom prijave broj svojih tovara, istakao je ministar. Slotovi za LNG terminal će biti dodeljeni do kraja meseca, napomenuo je.

Očekivani termin otvaranja podudara se sa startom takozvane gasne godine. „Početak komercijalnog rada terminala na jesen doneće konkurentnu prednost i utvrditi bezbednost snabdevanja gasom nadolazeće zimske sezone u regionu Jugoistočne Evrope, s obzirom na moguće suspendovanje prenosa ruskog prirodnog gasa kroz ukrajinsku teritoriju na početku sledeće godine“, poručio je Malinov.

Greece second LNG FSRU terminal to come online on October 1
Foto: Gastrade

LNG terminal Alexandroupolis presudan za ambicije većine Balkana u domenu gasa

Brod Alexandroupolis, usidren u blizini Grčkog grada Aleksandrupolisa, ima kapacitet 153.500 kubnih metara. Taj terminal će biti u stanju da LNG pretvori u do 5,5 milijardi kubnih metara gasa godišnje.

Od suštinskog je značaja za projekat Vertikalnog gasnog koridora, koji bi pokrio velik deo Istočne Evrope. Planirana ekspanzija Interkonektora Grčka-Bugarska (Interconnector Greece-Bulgaria – IGB) sa tri na pet milijardi kubnih metara godišnje zavisi od otvaranja plutajućeg postrojenja.

Osim toga, i Srbiji i Severnoj Makedoniji je potrebno povećanje kapaciteta snabdevanja i diverzifikacija od ruskog gasa.

Grčka već ima jedan LNG terminal – Revithoussa.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

ugalj rudnik rudari

Nevolje rudara prete da ugroze proizvodnju električne energije u regionu

14. avgust 2024. - Rudari u rumunskom kompleksu CE Oltenia organizovali su proteste, uključujući štrajk glađu, zbog mogućnosti da im ukinu bonove za obroke i smanje plate

crna gora paket elektricna energija spajanje trzista energetska zajednica

Crna Gora završila usvajanje EU Paketa za integraciju električne energije

14. avgust 2024. - Crna Gora je okončal transpoziciju Paketa za integraciju električne energije Evropske unije, saopštio je Sekretarijat Energetske zajednice

Neto uvoz elektricne energije u Sloveniju 2025 usestostrucen

Neto uvoz električne energije u Sloveniju 2025. ušestostručen

14. avgust 2024. - Izvoz struje iz Slovenije je prošle godine pao sedam odsto, a uvoz je povećan 9,8 procenata. Negativni bilans je skočio 525 odsto.

eu solarni paneli krovovi potencijal

Krovne solarne elektrane mogu obezbediti 40 odsto struje u EU

14. avgust 2024. - Dosad je samo oko 10 odsto krovova opremljeno fotonaponskim sistemima. Uprkos tome ovi sistemi predstavljaju većinu solarnih kapaciteta EU