Električna energija

Direktor Energetske zajednice predstavio poslanicima napredak Srbije u poštovanju pravnih tekovina EU

Direktor Energetske zajednice predstavio poslanicima napredak Srbije u postovanju pravnih tekovina EU

Photo: Pixabay

Objavljeno

28.12.2017.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

28.12.2017.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Srbija je prva članica Energetske zajednice (EZ) koja je u svoje zakonodavstvo prenela Treći energetski paket Evropske unije, ali u mnogim oblastima kasni u primeni. Najveći problem je što se ne primenjuje Zakon o energetici donet 2014. godine, a najviše problema ima sa razdvajanjem delatnosti u “Srbijagasu”, što je uslov da bi započeli pregovori sa EU o Poglavlju 15, koje se odnosi na energetiku, rekao je Janez Kopač, direktor Energetske zajednice na predstavljanju Izveštaja o primeni acquis (pravne tekovine Evropske unije) za 2017. godinu na sednici parlamentarnog Odbora za ekonomiju, regionalni razvoj, trgovinu, turizam i energetiku srpskom parlamentu.

Sastanku je prisustvovala Mirjana Filipović, državni sekretar u Ministarstvu rudarstva i energetike, kao i poslanici, koji su članovi skupštinskog Odbora.

On je istakao da ovaj Izveštaj ne treba posmatrati kao kritiku, već kao preporuku i pomoć u radu, ali je i naglasio da ovaj dokument skoro redovno bude deo godišnjeg Izveštaja Evropske komisije o napretku Srbije u evropskim integracijama.

Kopać je podsetio da je Ministarski savet EZ 2016. godine usvojio odluku u kojoj je naveo da je ozbiljan prekršaj Srbije to što nije obavila razdvajanje delatnosti “Srbijagasa” u skladu sa Drugim energetskim paketom.

“Vlada Srbije je 2016. usvojila obavezujući akcioni plan o restrukturiranju “Srbijagasa”, u skladu sa Trećim energetskim paketom, koji predviđa da delatnosti u ovoj firmi budu razdvojene do maja 2017. godine. Međutim, ništa od toga nije ispoštovano. Visoki udeo “Srbijagasa” na veleprodajnom i maloprodajnom tržištu objašnjava zašto se ova kompanija protivi razdvajanju i otvaranju tržišta za nove učesnike, ali pitanje je: šta Vlada radi?! Izgleda da je “Srbijagas” iznad zakona. Očekujemo da Vlada reaguje i primeni Zakon o energetici usvojen 2014. godine. Oni koji najviše trpe su kupci jer tržište nije otvoreno“, istakao je Kopač.

On je rekao da je Zakon o energetici preneo Treći energetski paket u sektoru gasa, međutim sa ovim Zakonom usklađeni su samo podzakonski akt koje je donela Agencija za energetiku Republike Srbije (AERS).

“Uvođenje aukcija za obnovljive izvore energije prioritet”

Prioriteti za 2018. godinu u sektoru električne energije su usklađivanje podzakonskih akata sa Zakonom o energetici, donošenje Uredbe o uslovima isporuke i snabdevanja električnom energijom i završetak razdvajanje i sertifikacije operatora prenosnog i distributivnog sistema.

„Pristupanje platformi za raspododelu kapaciteta SEE CAO i deblokiranje potpisanih sporazuma sa ENTSO-E i KOSTT u 2014. i dalje su prioriteti za Elektromrežu Srbije (EMS), operatora prenosnog sistema, kako bi se okončali dugotrajni sporovi“, rekao je Kopač.

Uvođenje aukcija za obnovljive izvore energije je prioritet za 2018. godinu. Kopač je rekao da ih je Albanija već uvela, u toku je javna rasprava u bivšoj Jugoslovenskoj Republici Makedoniji, a Crna Gora je na početku procedure.

„Ugovori sa proizvođačima iz obnovljivih izvora energije moraju se prilagoditi kako bi se omogućilo da se proizvedena električna energija uklopi na konkurentno tržište. Postupci izdavanje dozvola, autorizacija i priključenja trebalo bi da budu bolje kooridnisani i pojednostavljeni kako bi osigurali pogodno okruženje za investitore. Usaglašeni održivi kriterijumi i sertifikacioni sistem za tečna biogoriva nisu deo Zakona o energetici, pa se mora doneti poseban propis“, istakao je Kopač.

Prioritet sektora energetske efikasnosti je donošenje novog zakona kako bi se prihvatila Direktiva o energetskoj efikasnosti, kao i primena Direktive o zgradama. Kopač je ponovio da je ukidanje Agencije za energetsku efikasnost bila greška.

“Senka nad ekspertizom AERS-a”

Direktor Energetske zajednice je naglasio važnost nezavisnost AERS-a, i istakao da ovo regulatorno telo ispunjava kriterijume nezavisnosti predviđene direktivama EU, osim što menadžment nema potpunu autonomiju u kreiranju unutrašnje organizacije, jer je potrebna saglasnost parlamenta.

„AERS je Ustavni sud za energetiku u Srbiji. Njegovu nezavisnost ugrožava budžetska neizvesnost, nedostatak autonomije u određivanju plata zaposlenih i činjenica da nema pravo izricanja novčanih kazni. Sve ovo nije obavezno prema Trećem energetskom paketu, međutim to otežava nezavisnost AERS-a. Srbija bi trebalo da se ugleda na Crnu Goru, Hrvatsku, Sloveniju i Mađarsku u vezi nezavisnosti AERS-a. Agencija je dokazala svoju ekspertizu, ali je na nju bačena senka sertifikacijom “Jugorosgasa” i EMS-a uprkos neusklađenosti kompanija sa zahtevima za razdvajanje delatnosti“, naveo je Kopač u Skupštini.

Srbija je prenela Direktivu o proceni uticaja na životnu sredinu u nacionalni zakon, ali moraju se uložiti napori za efikasniju primenu i uključivanje javnosti. Srbija nije ispunila svoju obavezu da prenese Direktivu o sumporu u gorivu do 31. decembra 2011. godine. Kopač je rekao da je Vlada produžila efekat sekundarnog zakonodavstva o kvalitetu goriva do 2019. godine, iako je trebalo da važi samo do 2012. godine.

On je potvrdio da se ovaj problem odnosi na rafineriju nafte u Pančevu, u vlasništvu Naftne Industrije Srbije (NIS), čiji je većinski vlasnik ruskog Gaspromnjeft.

„Znamo da su investicije u toku i nadamo se da će se ovo pitanje rešiti do 2019. godine“, dodao je Kopač.

On je podsetio i da Nacionalni plan smanjenja emisija (NERP) mora biti usvojen do kraja godine.

Državni sekretar Mirjana Filipović: Svesni smo svojih obaveza

Mirjana Filipović, državni sekretar u Ministarstvu energetike, priznala je da Srbija nije uradila sve što je trebalo, posebno u sektoru gasa. Ona je istakla da je zemlja svesna svojih obaveza u vezi sa kvalitetom goriva, kao i da je  doneta podzakonska regulativa i model kako će se to regulisati u okviru NIS-a. Takav projekat, dodala je, zahteva, i vreme i novac.

“Zahvalni smo na predlogu za uvođenje aukcija za obnovljive izvore energije, ali moramo da razmotrimo kako će se to odraziti na situaciju u Srbiji, da ne bismo ugrozili postojeći sistem podsticaja i potpisane ugovore. Nekad je dobro biti prvi, a nekada ne”, navela je ona.

Filipović je rekla da EMS nije postao član platforme za raspodelu prenosnih kapaciteta za električnu energiju SEE CAO jer su ga pojedine članice ovog tela blokirale, ali je u međuvremenu postao član druge paltforme JAO, pa ne vidi da Srbija u ovom sektoru ne ispunjava svoje obaveze.

Ona je istakla da se radi na formiranju operatora distributivnog sistema, kao i na sertifikaciji operatora prenosnog sistema, ali potrebno je više vremena jer su ovi poslovi komplikovani i zahtevaju izmene više propisa. Ministarstvo, kako je navela, sprema i izmene Zakona o efikasnom korišćenju energije.

Filipović je istakla da je sprovođenje sporazuma između EMS-a i KOSTT-a više političko nego tehničko pitanje, i deo je sprovođenja Briselskog sporazuma.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

solarna stara dojkinci temska solarne elektrane elektropionir

Prve zadružne solarne elektrane u Srbiji puštene u rad na Staroj planini

28. decembar 2017. - Godišnji prihodi od prodaje električne energije biće iskorišćeni za projekte koje će predložiti lokalna zajednica staroplaninskih sela

slovenija zeleznica solarne elektrane prozjumeri

Slovenija postavlja solarne elektrane pored pruga kako bi domaćinstva u zgradama postala prozjumeri

28. decembar 2017. - Posle lokacija pored auto-puteva, Slovenija namerava da za solarne elektrane iskoristi i zemljište koje je u vlasništvu Slovenskih železnica

Srbija usvojila Integrisani nacionalni energetski i klimatski plan 2030

Srbija usvojila Integrisani nacionalni energetski i klimatski plan do 2030. godine

28. decembar 2017. - Srbija se uskladila sa vizijom Evrope, izjavila je ministarka Đedović Handanović nakon što je vlada usvojila Integrisani nacionalni energetski i klimatski plan

Energetski koridor Istok Zapad Turske Crne Gore

Energetski koridor Istok-Zapad proći će od Turske do Crne Gore

28. decembar 2017. - Bugarski ESO je od SAD dobio grant za studiju za Energetski koridor Istok-Zapad između Turske i Crne Gore, uz moguće povezivanje sa Italijom