Klimatske promene

Danska izdala prve dozvole za skladištenje CO2 u geološkim ponorima Severnog mora

Danska izdala prve dozvole za skladištenje CO2 u geološkim ponorima Severnog mora

Foto: Gerd Altmann from Pixabay

Objavljeno

10.02.2023.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

10.02.2023.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Ministarstvo klime, energetike i komunalnih usluga dodelilo je prve dozvole za skladištenje ugljen-dioksida u danskom Severnom moru. Ove dozvole bi trebalo da omoguće primenu tehnologije upumpavanja i trajnog skladištenja CO2 u geološkim strukturama na dubinama od više od jednog kilometra ispod površine.

Danska agencija za energetiku (DEA) je preporučila resornom ministarstvu da dodeli prve tri ekskluzivne licence za istraživanje i skladištenje CO2 ispod Severnog mora. Dve dozvole su dodeljene kompaniji TotalEnergies, a jedna konzorcijumu koji čine Ineos E&P i Vintershall Dea International.

Dodeljivanje ekskluzivnih licenci za istraživanje trajnog skladištenja CO2 ispod dna Severnog mora je prvo te vrste u Danskoj i ključno je za danske ambicije ka klimatskoj neutralnosti, navodi DEA. Dozvole su za istrošena polja nafte i gasa i prethodno neistražene slane akvifere odnosno izdane.

Dozvole su za istrošena polja nafte i gasa i prethodno neistražene slane akvifere odnosno izdane

Agencija navodi da se dozvole u početku mogu davati za istraživanje do šest godina, tokom kojih kompanija ima ekskluzivna prava na dato područje. Ukoliko pronađe odgovarajuću lokaciju, dozvola se može produžiti do 30 godina za sprovođenje projekta.

Lokacije u dubinama za trajno skladištenje ugljen-dioksida

Dozvole su za geološke strukture pogodne da služe kao trajne lokacije za skladištenje CO2. Uhvaćeni gas mogao bi da bude transportovan specijalnim brodovima ili kroz postojeću ili novu infrastrukturu cevovoda, navodi DEA.

Skladišta CO2 će se nalaziti u istrošenim poljima nafte i gasa ili rezervoarima slane vode, na jedan do dva kilometra ispod morskog dna

Skladišta CO2 će se nalaziti u istrošenim poljima nafte i gasa ili rezervoarima slane vode, na jedan do dva kilometra ispod morskog dna. Ovaj gas s efektom staklene bašte će biti pohranjen u male džepove u slojevima peščara ili krečnjaka i ispod debelih slojeva nepropusnog glinenog kamena.

CO2 se pohranjuje u male džepove u slojevima peščara ili krečnjaka, ispod debelih slojeva nepropusnog glinenog kamena

Dodeljivanje dozvola je deo strategije ove države u postizanju klimatske neutralnosti do 2050, istakla je DEA.

Foto: DEA

Agencija takođe navodi da je skladištenje CO2 ispod mora već poznata tehnologija, koja je u Norveškoj u upotrebi od 1996. godine.

Uloga CCS tehnologija u energetskoj tranziciji

Prema definiciji, prikupljanje i skladištenje ugljenika (CCS – carbon capture and storage) je skup tehnoloških procesa hvatanja ugljen-dioksida ispuštenog u industriji ili transportu i njegovog ubrizgavanja i skladištenja u geološkim formacijama.

CCS ima potencijal da omogući upotrebu fosilnih goriva uz istovremeno smanjenje njihovog ugljeničkog otiska, smatraju zagovornici ovakvog rešenja.

„Prikupljanje i skladištenje CO2 je važan element u zelenoj tranziciji. Današnje licence su rezultat efektivne implementacije prvih danskih političkih sporazuma o CCS-u“, kaže direktor agencije Kristofer Becov.

Danski potencijal za podzemno skladištenje

Geološki zavod Danske i Grenlanda (GEUS) je ukazao na to da je dansko podzemlje posebno pogodno za skladištenje CO2, kako na moru tako i na kopnu.

To će omogućiti ovoj zemlji da služi kao komercijalno središte za skladištenje CO2 iz cele Evrope, navodi DEA.

GEUS je procenio da dansko podzemlje teoretski može da uskladišti do 22 milijarde tona CO2. U Danskoj bi trenutnim tempom toliko bilo emitovano za 500 do hiljadu godina.

Agencija napominje da je izdavanje dozvola takođe odgovor na rastuću potražnju za kapacitete skladištenja CO2 u Severnoj Evropi.

Pilot-projekat na 1.800 metara dubine

U Danskoj će CCS tehnologija prvi put biti primenjena na pilot-projektu Greensand, koji je prošle godine dobio dozvole i kojeg realizuju Ineos E&P i Vintershall Dea. Finansira ga danska vlada kroz program EUDP.

Dozvola važi do 1. aprila. Omogućava ubrizgavanje do 15.000 tona CO2 u bivše naftno polje Nini West na 1.800 metara ispod nivoa mora. Rezervoar od peščara leži ispod niza slojeva škriljaca koji deluju kao poklopac, tako da će CO2 tu biti zarobljen u šupljinama u poroznoj steni.

Danska ima mehanizam za CCS za narednih 20 godina

Evropska komisija je dala odobrenje za program od 1,1 milijarde evra za podršku uvođenju CCS tehnologija u Danskoj.

Kako je preneo Offshore Energy, ova sredstva će omogućiti prikupljanje i skladištenje najmanje osam miliona tona CO2 tokom narednih 20 godina.

To bi trebalo da doprinese naporima Danske da najkasnije 2030. smanji emisije gasova s efektom staklene bašte za 70 procenata sa nivoa iz 1990. godine.

Nordsøfonden, danska državna kompanija zadužena za iskorišćavanje potencijala danskih podzemnih resursa, zastupaće državu sa 20 odsto udela u svim projektima koji dobiju dozvole.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

U julu 2024. zabelezen najtopliji dan u istoriji merenja

U julu 2024. zabeležen najtopliji dan u istoriji merenja

10. februar 2023. - Nedelja, 21. jul, bila je natopliji dan u istoriji merenja, pokazuju podaci Kopernikove Službe za posmatranje klimatskih promena C3S

strategija razvoja energetike srbije 2040. javna rasprava

Javna rasprava o Nacrtu strategije razvoja energetike Srbije do 2040 – kako će izgledati sektor energetike za 16 godina

10. februar 2023. - Objavljen je Nacrt strategije i Izveštaj o strateškoj proceni uticaja strategije razvoja energetike na životnu sredinu

klimatske promene zapadni balkan steta adaptacija prilagodjavanje svetska banka

Zapadni Balkan bi trebalo da uloži 37 milijardi dolara kako bi zaštitio ljude i njihovu imovinu od klimatskih promena

10. februar 2023. - Ulaganja u prilagođavanje klimatskim promenama donose značajne prinose - na svaki uloženi dolar vraćaju se četiri, navodi se u izveštaju

Klimatske promene i proizvodnja hrane – koje biljne vrste nestaju

Klimatske promene i proizvodnja hrane – koje biljne vrste nestaju

10. februar 2023. - Klimatske promene utiču na sve aspekte našeg života, a šteta koju nanose poljoprivredi je sve očiglednija i ozbiljnija