Energetska kriza

Bugarska i Grčka planiraju intenziviranje saradnje u sektoru energetike

Bugarska Grcka saradnja u energetici

Foto: iStock

Objavljeno

24.03.2022.

Država

,

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

24.03.2022.

Država

,

Komentari

comments icon

0

Podeli

Saradnja vlada u Sofiji i Atini u oblasti energetike se nastavlja najavama o završetku gasovoda IGB koji bi Bugarskoj omogućio pristup azerbejdžanskom gasu i o terminalu za tečni gas u Aleksandrupolisu. Dve zemlje najavljuju i saradnju u oblasti nuklearne energije, budući da Bugarska planira izgradnju jednog reaktora.

Gasni Interkonektor Grčka-Bugarska (IGB) biće završen do kraja juna, a trebalo bi da počne sa radom već u septembru, najavio je bugarski premijer Kiril Petkov.

Predviđeni godišnji kapacitet gasovoda IGB je do 3 milijarde kubnih metara, a u zavisnosti od interesovanja tržišta i kapaciteta susednih gasovodnih mreža, kapacitet se može povećati do 5 milijardi kubnih metara godišnje.

Interkonektor je vredan 220 miliona evra i povezivaće grčku mrežu za prenos gasa u oblasti Komotini sa bugarskom u blizini grada Stara Zagora na jugu te zemlje. Gasovod je dug 180 kilometara i gradi ga zajedničko preduzeće bugarske državne energetske kompanije BEH, grčkog gasnog preduzeća DEPA i italijanskog Edisona.

Alternative za ruski gas

Bugarskaiz Rusije uvozi između 70 i 90 procenata gasa i 60 procenata nafte koje troši. Međutim, zvanična Sofija razmatra mogućnost uvoza azerbejdžanskog gasa preko Grčke kada IGB bude operativan. Dodatne količine LNG-a doći će sa gasnog terminala u Aleksandrupolisu, u kojem Bugarska ima udeo.

Zvanična Sofija razmatra uvoz azerbejdžanskog gasa preko Grčke, kada IGB bude operativan

Petkov je nedavno napomenuo da će Bugarska tražiti izuzeće od uvođenja embarga ruskoj državnoj gasnoj kompaniji Gazprom, ukoliko se Evropska unija na to odluči.

„To nismo samo mi. Mnoge evropske zemlje preduzimaju oštre mere protiv Rusije, a čak ni zemlje poput Nemačke ili Austrije ne mogu u potpunosti da isključe ruski gas, od kojeg veoma zavise. Ovo je jednostavna istina. Više od 80 procenata zavisimo od ruske energije. U suštini, mi bismo ugasili našu privredu“, izjavio je Petkov u intervjuu za grčki dnevni list Kathimerini.

Ugovor između Bugarske i Gazproma ističe krajem godine. Međutim, Rusija je najavila da će se plaćanje za gas obavljati u rubljama.

Petkov: Od suštinskog je značaja da dodatno diverzifikujemo naše izvore energije

„Od suštinskog je značaja da dodatno diverzifikujemo naše izvore energije. Na tome veoma blisko sarađujemo sa grčkim premijerom, kako bismo ojačali energetsku interkonekciju naših zemalja, preko gasovoda Interkonektor Grčka-Bugarska (IGB), kao i u rezervama tečnog prirodnog gasa u Aleksandrupolisu. To su dve opcije za koje smo zainteresovani da idemo dalje što je brže moguće, kako bismo imali alternative„, rekao je bugarski premijer.

Najava saradnje u oblasti nuklearne energije

Bugarska trenutno ima dva nuklearna reaktora u Kozloduju, koji proizvode oko jedne trećine električne energije u državi. Atina i Sofija razmatraju i perspektive bilateralnog sporazuma o isporuci električne energije iz nuklearnih izvora iz Bugarske u Grčku.

„Potrebna vam je jeftinija struja. Mi imamo nuklearnu energiju, a vi nemate. Kombinovanjem ove dve stvari, možemo da radimo zajedno kao dobri susedi i izgradimo dugoročne odnose izgradnjom obostrano korisne nuklearne elektrane kao vitalne alternative za rešavanje energetskog deficita u našem regionu. Razmatramo potencijalne dobavljače i sprovodimo brzu studiju izvodljivosti“, rekao je Petkov i dodao da se nada kako će za 12 meseci biti jasnija situacija i da će uslediti konkretni predlozi.

Grčka vlada je za dugoročne sporazume

Premijer Grčke Kyriakos Mitsotakis je izjavio da zemlja ne planira da gradi nuklearna postrojenja zbog rizika od zemljotresa u regionu.

Grčka već uvozi struju iz Bugarske, od čega je deo iz nuklearne elektrane Kozloduy

Ciljevi grčke vlade su zaključivanje dugoročnih bilateralnih ugovora sa Bugarskom koji bi obezbedili stabilno snabdevanje energentima po veoma niskim cenama i doprineli konkurentnosti privrede ove zemlje. Zvanična Atina planira da izgradi drugi plutajući LNG terminal u Aleksandrupolisu, kao i da unapredi gasna skladišta u Kavali, prenosi Euraktiv. Grčka već uvozi struju iz Bugarske, od čega je deo iz nuklearne elektrane Kozloduy.

Najava izgradnje novog reaktora

Bugarska planira i da ubrza izgradnju planiranog nuklearnog reaktora, najverovatnije u elektrani Kozloduy. Kako je nedavno najavio zamenik premijera Asen Vassilev, ukoliko projekat započne ove godine, reaktor bi mogao biti završen između 2028. i 2030. godine.

„Ministarstvo energetike je započelo studiju za brzu izgradnju još jednog nuklearnog reaktora, najverovatnije u Kozloduyu, jer je ovo gotova lokacija sa ekološkom procenom i radnim timom“, naveo je Vassilev.

Prema njegovim rečima, novi nuklearni reaktor bi imao ukupno četiri operativna bloka. On je objasio da u Bugarska već ima dva nova neiskorišćena ruska nuklearna reaktora, prenosi Euraktiv. Kako se navodi, za sada nije jasno da li Bugarska mogla da ih koristi u novom postrojenju, jer bi to podrazumevalo i saradnju i učešće u projektu ruske kompanije Rosatom.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

EU znacaj zelene energije poljoprivredu i hranu

EU prepoznala značaj zelene energije za poljoprivredu i hranu

24. mart 2022. - Obnovljivi izvori su prilika za farmere za adekvatno snabdevanje energijom i ostvarivanje prihoda, stoji u Viziji za poljoprivredu i hranu

energetska tranzicija poverenje klimatska neutralnost ciljevi energetska industrija

Srozalo se poverenje energetske industrije u dostizanje klimatske neutralnosti do 2050.

24. mart 2022. - Poverenje energetske industrije u postizanje neto nultih ciljeva je na veoma niskom nivou, navodi se u izveštaju Saveta energetske industrije

srbija energteski bilans 2025. solar vetar

Srbija će 2025. dobiti solarne elektrane i vetroparkove snage 138 MW

24. mart 2022. - Srbija će na mreži u ovoj godini imati vetroparkove snage 684,28 MW i solarne elektrane snage 113,56 MW, navodi se u Energetskom bilansu

Minhenska konferencija bezbednosti energetske bezbednosti Evropi

Minhenska konferencija o bezbednosti bacila dodatno svetlo na značaj energetske bezbednosti u Evropi

24. mart 2022. - Nema evropske niti nacionalne bezbednosti bez energetske bezbednosti, obuhvaćene u raspravama na Minhenskoj konferenciji o bezbednosti