Otpad

BiH upozorava Hrvatsku da ne odlaže nuklearni otpad iz Krškog na granici

BiH Hrvatska nuklearni otpad Krsko granica

Slika: Olafpictures from Pixabay

Objavljeno

03.04.2020.

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

03.04.2020.

Komentari

comments icon

0

Podeli

Nakon što je Hrvatska dozvolila svom specijalnom fondu da preuzme bivši vojni objekat pored granice s Bosnom i Hercegovinom i pripremi ga za skladištenje nuklearnog otpada iz Krškog, biće izrađena studija o uticaju na životnu sredinu. I vlada u Sarajevu i Republika Srpska usprotivile su se ovoj odluci.

Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine Staša Košarac rekao je ambasadoru Hrvatske Ivanu Saboliću da je neprihvatljiva namera te susedne zemlje da na manje od jednog kilometra od granice odlaže nuklearni otpad iz Krškog. Lokacija Čerkezovac na Trgovskoj gori kod Dvora je ranije pripadala vojsci.

Fond za financiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenoga nuklearnog goriva Nuklearne elektrane Krško rekao je da je dobio zeleno svetlo od Vlade Hrvatske da koristi objekat. Dodao je da će izraditi studiju o uticaju na životnu sredinu pre nego što zatraži dozvole za izgradnju.

Reka Una, koja razdvaja dve države, posebno je zaštićena u tom području. Nakon inicijalnih najava projekta, BiH je zapretila da će tužiti drugu stranu i pokrenuti arbitražu, a državni zvaničnici su istakli rizik od seizmičke aktivnosti. Bilo je i protesta.

BiH je ranije zapretila susednoj zemlji tužbom i arbitražom, ukazujući na rizik od seizmičke aktivnosti

Košarac tvrdi da će preko 250.000 ljudi u okolini reke biti u opasnosti ukoliko se plan sprovede i da bi on bio loš za životnu sredinu. BiH će nastaviti da dokazuje štetni uticaj i da angažuje svoje institucije, navelo je njegovo ministarstvo.

Čerkezovac se nalazi blizu krajnje severozapadne tačke ove zemlje. Fond sa sedištem u Zagrebu obećao je da će da sarađuje s lokalnom zajednicom, javnošću uopšte i zainteresovanim stranama preko reke. Dalje, saopštio je da će upravljati 0bjektom za radioaktivni otpad iz Krškog na siguran, sistemski i proveren način.

Nuklearna elektrana je u Sloveniji, na samo desetak kilometara od granice sa Hrvatskom i tek nešto preko trideset od centra Zagreba. Dve republike izgradile su je 1981. godine, kada su bile deo Jugoslavije. Slovenija planira da odlaže nuklearni otpad u okolini Krškog, u Vrbini, ali dosad nije bilo konsenzusa u razgovorima s Hrvatskom.

Hrvatska se ne slaže s namerom Slovenije da skladišti nuklearni otpad i potrošeno gorivo iz Krškog pored te nuklearne elektrane, koja je na slovenačkoj strani, ali u blizini Zagreba

Hrvatske vlasti su svoju strategiju predale Evropskoj zajednici za atomsku energiju (Euratom) na evaluaciju. Plan za pomenutu studiju uključuje geološke radove i utvrđivanje takozvanog nultog radiološkog stanja. Fond je otkrio da će izvršiti i bezbednosne analize.

Košarac je o stavu svoje zemlje obavestio Johanna Sattlera, šefa Delegacije Evropske unije i specijalnog predstavnika EU u BiH.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Kriticne sirovine su nova nafta, a evropski elektronski otpad je rudnik

Kritične sirovine su nova nafta, a evropski elektronski otpad je rudnik

3. april 2020. - Elektronski otpad u Evropi krije blago od oko milion tona kritičnih sirovina godišnje, dovoljno da formira liniju brodskih kontejnera od Pariza do Ciriha

Zabrana plasticnih kesa u Vasingtonu povecala kolicinu otpada

Zabrana tankih plastičnih kesa povećala količinu otpada

3. april 2020. - Zabrana jednokratnih plastičnih kesa u Vašingtonu imala je neočekivani efekat – studija pokazuje da je količina plastike u životnoj sredini porasla zbog debljih višekratnih kesa

pretvaranje plastičnog otpada u gorivo

Nauka otvara put ka efikasnoj proizvodnji goriva od plastike

3. april 2020. - Unapređenjem procesa pirolize, istraživači sa Jejl Univerziteta, uspeli su da pretvore 66 odsto tretirane plastike u hemikalije koje se mogu koristiti za goriva

Glasaj za liderku obnovljive energetike 2025

Vaš glas odlučuje: počelo glasanje za Liderku održive energetike 2025

3. april 2020. - Javno glasanje za Liderku održive energetike 2025. je otvoreno od 23. septembra do 10. oktobra