Biodiverzitet

Prirodna dobra Srpske u krupnom planu u dokumentarcu Zaštićeno blago

prirodno nasledje

Objavljeno

05.02.2020.

Komentari

0

Podeli

Objavljeno

05.02.2020.

Komentari

0

Podeli

Entuzijasti i rekreativci, istraživači i zaštitnici biodiverziteta mogu da isplaniraju putovanje u filmskom izboru zaštićenih mesta i područja u Republici Srpskoj koje promoviše Zavod za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa.

Prostorni plan Republike Srpske do 2025. godine uključuje desetine prirodnih dobara od posebnog društvenog značaja s mogućnošću da uđu na spisak na kojem je trenutno 26 zaštićenih lokacija. Tu su fenomen žute bukve kod Kotor Varoši, ledena jama Ledana i mnoštvo pećina, od kojih u nekima postoje tragovi praistorijskog prisustva ljudi. Neznatno manji od dva entiteta što čine Bosnu i Hercegovinu promoviše svoje prirodno nasleđe.

Proleće se bliži, a brojne su destinacije za ljubitelje prirode, rekreativce i istraživače. Publici ih je u novom dokumentarcu približio Republički zavod za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa.

Nedirnute prašume među prirodnim nasleđem

Treba znati da su vlasti odlučne da održe biodiverzitet, jedinstvena bogatstva i krajolike kao i bezbednost posetilaca. Na primer, kroz prašumu Lom na zapadu teritorije mogu da ih provedu isključivo ovlašćeni vodiči. Život u oblasti od skoro 300 hektara pod bukvom, jelom i smrekom drži se odvojenim od bilo kakvog ljudskog uticaja.

Posete prašumi Lom dozvoljene su samo uz profesionalno vođenje

Druge dve prašume, obližnji Janj i Perućica na istoku, takođe imaju status strogih prirodnih rezervata. Stare su desetine hiljada godina, a potonja se prostire na čak 1.300 hektara.

Kulturni sadržaji u tri nacionalna parka

Najpopularnije zone prirode nude splet s duhovnim i istorijskim stecištima. „Zaštićeno blago“, film scenariste i reditelja Nikole Deretića, posebno ističe apstraktni memorijalni kompleks sa zadivljujućim spomenikom na Tjentištu u Nacionalnom parku Sutjeska. Kao i celina na Mrakovici u Nacionalnom parku Kozara, posvećen je glavnim bitkama jugoslovenskih partizana i partizanki protiv fašističkog neprijatelja i okupacionih snaga u Drugom svetskom ratu.

Hodočasnici obilaze Manastir Karno iz nemanjićkog perioda u Nacionalnom parku Drina. Do njega je drevni cer. On i druge vrste hrastova su među slovenskim narodima obično smatrane svetim drvećem. Poznato svetilište je i Pavlova pećina na krajnjem jugu Srpske. Tamo je po predanju propovedao Sveti Pavle.

Što se tiče poslednjeg od tri nacionalna parka, turisti tamo mogu da vide srednjovekovna utvrđenja Klotjevac i Đurđevac. Dalje, klisure i kanjoni dominiraju oblašću, u kojoj su Crni potok i jezero Perućac.

Dom za ugrožene biljke i životinje

Druga važna skupina područja su tri parka prirode: planine Cicelj i Orjen i 95 kilometara donjeg toka Une, koji je na severozapadu. Jedna od najlepših reka Evrope, ona je dom za četrdesetak vrsta riba, preko šezdeset ptica i sedru sa algom i mahovinom.

Na listi zaštićenih dobara su stotine retkih i ugroženih biljaka i životinja. Bara Tišina ima 123 vrste ptica. Kao i močvarno područje Gromiželj, deo je sistema reke Save u donjem toku. Jedno od najneobičnijih stvorenja je mrguda, u opasnosti od nestajanja. Ta riba mehurom, koji je inače za plivanje, udiše vazduh s površine.

Mrguda koristi svoj riblji mehur za disanjje vazduha iznad površine vode

Orlovača, na istoku, jedna je od samo par pećina uređenih za posete, a ima i muzej. Staza je 560 metara duga. Najveća, sa 2.800 metara, jeste Velika pećina kod Bileće.

Autor je naglasio da je bilo veoma izazovno u samo 28 minuta pružiti gledaocu dovoljno toga o staništima i rezervatima prirode. Barem polovina mesta na spisku zaslužuje vlastiti film, po Deretićevim rečima.

Zavod je zadužen za procenu kulturnih, istorijskih i prirodnih karakteristika lokaliteta u postupku određivanja stepena zaštite.

Republički zavod za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa je jedan od vodećih partnera u regionu koji su uspostavili Informacioni sistem zaštite prirode Republike Srpske (ISNC-RS) uz podršku ORF BDU komponente nazvane Regionalna mreža za uspostavljanje informacija o biodiverzitetu i izveštavanju (BIMR). ISNC-RS sadrži informacije o prirodnom (biološkom i geološkom) nasleđu Republike Srpske u formi baza podataka, aplikacija i veb usluga, a namenjen je za prikupljanje, čuvanje, održavanje i deljenje informacija.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Srbija vecinu sredstava zelenih obveznica saobracaj vodosnabdevanje upravljanje otpadnim vodama

Srbija većinu sredstava iz zelenih obveznica uložila u saobraćaj, vodosnabdevanje, upravljanje otpadnim vodama

5. februar 2020. - Srbija je raspodelila sva sredstva što je prikupila od prodaje svog prvog paketa zelenih obveznica, pokazao je završni izveštaj

Nova studija pokazala da vetroturbine nemaju negativan uticaj na ptice

Studija pokazala da je negativni uticaj vetroturbine na ptice zanemariv

5. februar 2020. - Nova studija sprovedena u Sjedinjenim Američkim Državama, pokazuje da uticaj vetroelektrana na ptice nije dramatičan koliko se govori.

Aktivisti u Francuskoj se izborili za zatvaranje vetroelektrane kako bi zastitili biodiverzitet

Aktivisti u Francuskoj se izborili za zatvaranje vetroelektrane radi zaštite ptica

5. februar 2020. - Sud je naložio zatvaranje jedne vetroelektrane na jugu Francuske zbog stradanja zaštićenih ptica i zato što smeta lokalnom stanovništvu

Uticaj solarnih elektrana na biodiverzitet: Slepi misevi izbegavaju solarne elektrane

Uticaj solarnih elektrana na biodiverzitet: slepi miševi ih izbegavaju

5. februar 2020. - Nova studija sprovedena u Velikoj Britaniji pokazuje da velike solarne elektrane imaju negativan uticaj na aktivnost slepih miševa