OIE

Acciona i DTEK dobili energetska odobrenja za projekte u Hrvatskoj

acciona dtek dobrenje hrvatska promina brda umovi

Jedan od projekata planiran je nedaleko od Splita (foto: Bruno /Germany from Pixabay)

Objavljeno

10.05.2023.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

10.05.2023.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja donelo je odluku da kompanijama Acciona i DTEK dodeli energetska odobrenja za gradnju solarne elektrane i vetroparka. Odobrenja su jedan od najvažnijih preduslova da se projekti za korišćenje obnovljive energije na kraju i realizuju u Hrvatskoj.

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja objavilo je dve odluke o izdavanju energetskog odobrenja najboljim ponuđačima u na javnom konkursu, i to za solarnu elektranu Promina i vetroelektranu Brda Umovi.

Ministarstvo je kao najbolju ponudu za izdavanje energetskog odobrenja za Prominu odabralo ponudu firme Acciona Energija. Fotonaponsko postrojenje se nalazi na lokaciji opštine Promina u Šibensko-kninskoj županiji, snage je 150 MW i očekivane proizvodnje oko 274 GWh godišnje, piše u odluci.

Inače, među 216 zahteva za dobijanje energetskog odobrenja Promina je najveći solarni projekat. Trenutno najveća izgrađena je elektrana na Visu. Acciona u Hrvatskoj ima jednu vetroelektranu, Jelinak, snage 30 MW, a planira da izgradi i još dva vetroparka.

DTEK gradi vetropark kod Splita

Drugo energetsko odobrenje odnosi se na vetropark Brda Umovi snage 127 MW. Lokacija za projekat nalazi se 25 kilometara istočno od Splita u Splitsko-Dalmatinskoj županiji, i prostire se na području opštine Šestanovac i gradova Omiša i Trilja.

Postrojenje razvija preduzeće Vjetroelektrana Brda Umovi koja je u postupku preuzimanja od strane firme DTEK Renewables international B.V., u vlasništvu ukrajinske privatne energetske grupe DTEK.

Inače, DTEK je oktobra 2019. sa državnom Hrvatskom elektroprivredom (HEP) potpisao sporazum o saradnji.

Hrvatska je energetska odobrenja uvela novim Zakonom o tržištu električne energije u oktobru 2021. i definisala ih kao jedan od prvih uslova koje investitor mora da ispuni ako želi da gradi solarnu elektranu ili vetropark.

Država je na taj način želela, kako je rekla, da vidi koji investitori su ozbiljni jer bilo previše zahteva za gradnju elektrana, ali oni se žale da izdavanje odobrenja ide presporo.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

krsko nukelarna eelektrana prostorni plan

Slovenija pokrenula javnu raspravu o prostornom planu za drugi blok nuklearke Krško

10. maj 2023. - Ministarstvo prirodnih resursa i prostornog planiranja objavilo je inicijativu za izradu prostornog plana za drugi blok nuklearke Krško.

LONGi rumunija energetska tranzicija 541 mw

LONGi daje zamah energetskoj tranziciji Rumunije trijumfom tehnologije zadnjeg kontakta na solarnom projektu od 54.1 MW

10. maj 2023. - Solarna elektrana od 54.1 MW u Rumuniji s modulima kompanije LONGi Solar sa zadnjim kontaktom treba da bude priključena na mrežu u četvrtom kvartalu.

Nacionalni energetski i klimatski plan Crne Gore javnoj raspravi gasenje TE Pljevlja 2041

Nacionalni energetski i klimatski plan Crne Gore na javnoj raspravi – gašenje TE Pljevlja 2041.

10. maj 2023. - Isključenje Termoelektrane Pljevlja se planira za 2041, ali to zavisi od pravedne tranzicije i sigurnosti snabdevanja, stoji u NEKP-u

bisol solarni moduli fabrika slovenija

Proizvođač solarnih modula Bisol utrostručuje kapacitete novom fabrikom u Sloveniji

10. maj 2023. - Slovenački proizvođač solarnih modula Bisol planira izgradnju nove fabrike, a investicija se procenjuje na 32,3 miliona evra.