
Foto: Samuel Faber from Pixabay
Crna Gora poseduje lokacije, koje imaju slab uticaj na biodiverzitet i ljude, sa potencijalom za razvoj solarnih elektrana i vetroparkova snage 16.300 MW, prema rezultatima studije u okviru projekta Rast i ubrzanje razvoja energetike Crne Gore, koji su sproveli globalna ekološka organizacija The Nature Conservancy i crnogorska nevladina organizacija Eko-tim.
Lokacije ne stvaraju konflikt sa područjima visokog biodiverziteta ili društvene vrednosti, tvrdi organizacija The Nature Conservancy (TNC). Njihov pristup za određivanje lokacija elektrana zasnovan je na sveobuhvatnoj metodologiji prikupljanja, analize i prezentacije podataka kako bi se one identifikovale. Slične analizr su sprovedene za Severnu Makedoniju i Srbiju.
Primarni proizvod studije je detaljno mapiranje potencijala za razvoj obnovljivih izvora energije širom Crne Gore, uključujući lokacije koje bi mogle da budu određene kao područja za ubrzanje razvoja obnovljivih izvora energije (eng. renewable acceleration areas – RAA).

Analiza pokazuje da je na lokacijama sa minimalnim konfliktima moguće razviti projekte čija godišnja proizvodnja bi mogla dostići i više od 21 TWh, što je čak šest puta više od trenutne godišnje proizvodnje električne energije u Crnoj Gori, izjavio je izvršni direktor Eko-tima Milija Čabarkapa, preneli su lokalni mediji.
Čabarkapa: Koristite studiju
On je pozvao institucije i investitore da ovu studiju ne posmatraju kao još jedan izveštaj koji će se zaboraviti za par dana, već da je koriste kao alat za planiranje, donošenje odluka i stvarno ubrzanje održive energetske tranzicije u Crnoj Gori.
Studija je identifikovala kombinovani kapacitet od 15.630 MW za fotonaponske elektrane na distributivnoj i prenosnoj mreži, koji bi bio instaliran na površini od 156 kvadratnih kilometara. Za vetroelektrane kapacitet je oko 650 MW na približno 65 kvadratnih kilometara.
Braunfild lokacije imaju ogroman potencijal
Ovaj potencijalni kombinovani kapacitet je približno 17 puta veći od trenutnog instaliranog kapaciteta svih energetskih postrojenja u Crnoj Gori, navodi se u studiji.

Studija je ocenila braunfild lokacije, kao što su deponije, bivša industrijska postrojenja i kamenolomi, kao razumnu prvu metu za razvoj obnovljivih izvora energije. Njihova upotreba izbegava korišćenje vrednijih prirodnih ili poljoprivrednih područja i omogućava korišćenje već postojeće infrastrukture.
Oko 346 MW solara može se instalirati na ovim lokacijama, sa proizvodnjom električne energije dovoljnom da zameni jednu trećinu trenutne proizvodnje iz termoelektrane na ugalj Pljevlja, tvrde autori studije.
Vejnović: Nadam se da će studija biti iskorišćena
Igor Vejnović, programski direktor TNC-a za Jugoistočnu Evropu, rekao je da bi projekat trebalo da reši dve najveće ekološke krize – drastični pad broja životinjskih i biljnih vrsta i klimatsku krizu.
On je naveo da je Crna Gora jedna od zemalja koja ima visok stepen biodiverziteta na evropskom i globalnom nivou. Vejnović je podsetio da su pre dve godine uradili sličnu studiju za Nikšić, koja je predstavljala međukorak.
TNC je veoma aktivan u sprovođenju svog pristupa pametnog lociranja
Predstavljanju studije prisustvovali su i vršiteljka dužnosti direktorke Agencije za investicije Crne Gore Mirjana Kojić, državni sekretar Ministarstva energetike i rudarstva Matija Medojević, Aleksandra Bujaroska, viši ekspert za upravljanje životnom sredinom, izdavanje dozvola i planiranje Sekretarijata Energetske zajednice.
Projekat Montenegro Energy Growth and Acceleration (MEGA) podržala su nadležna ministarstva, međunarodne finansijske institucije i Sekretarijat Energetske zajednice.
Inače, TNC je veoma aktivan u primeni svog pristupa lociranja elektrana na obnovljivu energiju.
U februaru 2025. godine, TNC i Sekretarijat Energetske zajednice objavili su sveobuhvatan vodič za identifikaciju i određivanje prioritetnih oblasti za razvoj obnovljive energije uz maksimalno smanjenje uticaja na životnu sredinu i društvo.
Četiri meseca ranije, zajedno sa SolarPower Europe, TNC je pripremio dokument o politici kako bi istražio kako solarni parkovi mogu podržati ciljeve zaštite i obnove prirode Evropske unije, istovremeno stvarajući obostrano korisnu situaciju za obnovljive izvore energije i biodiverzitet.









Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.