Foto: Pexels from Pixabay
Udruženja Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH), SolarPower Europe i WindEurope uputili su zajedničko pismo Evropskoj komisiji u kojem upozoravaju na ozbiljnu krizu u hrvatskom energetskom sektoru.
Tri udruženja naglašavaju da je više godina blokirano 60 projekata za solar, vetar, geotermal i baterije, od kojih će mnogi, ako se ništa ne preduzme, vrlo brzo biti napušteni.
Bez hitne deblokade projekata za obnovljive izvore energije Hrvatska će izgubiti investicije, povećati uvoz fosilne energije, koji već sada prelazi 25 odsto i promašiti svoj i cilj Evropske Unije da do 2030. godine najmanje 42,5 odsto potrošnje energije dolazi iz obnovljivih izvora, upozorili su hrvatsko udruženje Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH) i evropske asocijacije SolarPower Europe i WindEurope.
Dok Vlada Hrvatske, kako kaže OIEH, postupno ukida subvencije za cene električne energije građanima i preduzetnicima, razvoj obnovljivih izvora, jedinog trajnog rešenja za niže račune i smanjenje uvoza, potpuno je zaustavljen.
U ovom trenutku blokirani su projekti vredni tri milijarde evra
Hrvatska je, kako se navodi u pismu (aneks), već podvrgnuta postupku zbog povrede prava Evropske unije zbog kašnjenja u sprovođenju direktiva o OIE ciljevima RED II i RED III. To nisu tek propisi na papiru, već mehanizam za osiguravanje energetske sigurnosti i nezavisnosti što je od strateškog interesa za Hrvatsku i njezine građane, naveo je OIEH.
Udruženja pozivaju Evropsku komisiju da iskoristi sve instrumente i zatraži od Vlade hitne mere: donošenje naknade za priključenje na prenosnu mrežu od nula evra po kilovatu, otvaranje tržišta balansiranja za OIE i uključivanje elektrifikacije i skladištenja energije u nacionalne planove.
U ovom trenutku blokirano je 60 projekata za solarne elektrane, vetroparkove, geotermalne elektrane, baterijske sistema za skladištenje energije, ukupne snage 3,5 GW sa investicijama od tri milijarde evra, navela su tri udruženja.
Propušta se prilika da domaća industrija sklapa dugoročne ugovore o otkupu električne energije
Za te je projekte državi, podsećaju, već uplaćeno 25 miliona evra kroz energetska odobrenja, prvi u nizu dokumenata koji se plaćaju, a koja zbog blokade počinju isticati krajem ove godine. Time, kako ističu, projekti nepovratno gube uplaćeni novac, dok lokalne zajednice gube značajne prihode koji bi im pripali od realizacije OIE projekata na njihovom području.
Skreću i pažnju da se u isto vreme propušta prilika da domaća industrija sklapa sa proizvođačima obnovljive energije dugoročne ugovore o otkupu električne energije (eng. PPA), kojima bi osigurala povoljnije tržišne uslove i time povećala svoju konkurentnost na evropskom i svetskom tržištu.
Inače, u junu je Evropska komisija savetovala Hrvatsku da ubrza instalaciju elektrana na obnovljive izvore energije.
Ako se ništa ne preduzme, čak 2,5 GW projekata biti napušteno već iduće nedelje
Tri asocijacije podsećaju da je razvoj novih projekata većih od 10 MW zaustavljen od 2022. jer Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA) nije odredila naknadu za priključenje na prenosnu mrežu.
Umesto toga, dodaju, Hrvatski operator prijenosnog sustava (HOPS) pokušava troškove modernizacije mreže, planirane pre desetak godina i nevezane za nove projekte, prebaciti na nove OIE projekte.
Ministar ekonomije još u martu najavio naknadu od nula evra po kilovatu
„Na taj način projekti poskupljuju 30 do 40 odsto čime postaju neisplativi. Takav model financiranja mreže nije europska praksa, 80 odsto država članica EU oslanja se na EU fondove i državni proračun, a ne na proizvođače”, navodi se u pismu.
Podsećaju i da je ministar ekonomije još u martu najavio naknadu od nula evra po kilovatu i fleksibilne ugovore za podsticanje ulaganja u baterijska skladišta, ali to obećanje još nije ispunjeno.
Upozoravaju i da će, ako se ništa ne preduzme, čak 2,5 GW projekata biti napušteno već iduće nedelje kad prime rešenje HOPS-a, što bi značilo povlačenje firmi sa hrvatskog tržišta i gubitak milionskih investicija koje bi trajno smanjile cenu energije u zemlji.
Tržište balansiranja je nefunkcionalno
Kao dodatni problem navode nefunkcionalno tržište balansiranja. Naime, HEP Proizvodnja, kao ispostava državne firme Hrvatska elektroprivreda (HEP), u praksi je jedini pružalac usluga balansiranja, dok je HOPS, koji bi morao osigurati tržišnu nabavku, takođe u vlasništvu HEP-a, što, kako naglašavaju, stvara očigledan sukob interesa i narušava tržišno nadmetanje.
“Iako su solarne i vjetroelektrane tehnički sposobne pružati usluge uravnoteženja, njima se onemogućava sudjelovanje. Zbog toga HOPS često aktivira iznimno skupe usluge po maksimalnim cijenama, čak i u satima kada je proizvodnja iz OIE visoka”, piše u pismu.
Hrvatska nema ozbiljan plan elektrifikacije
Takva praksa, zaključuju, predstavlja povredu načela EU prema kojem „usluge uravnoteženja“ moraju odražavati stvarne troškove operatora mreže.
Uz to, kako dodaju, Hrvatska nema ozbiljan plan elektrifikacije. U 2022. udeo obnovljive energije u saobraćaju bio je tek 2,4 odsto, od čega svega 0,2 odsto električne energije iz OIE, a cilj do 2030. iznosi samo 5,8 odsto – višestruko manje od evropskih ambicija, ukazuju tri udruženja.
Elektrifikacija železnice, koja bi, prema njima, mogla značajno da smanji emisije i ubrza tranziciju, ostaje neiskorišćen potencijal.
Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.