Električna energija

Andonov: Reverzibilna hidroelektrana Čebren ubrzaće razvoj obnovljivih izvora energije u Severnoj Makedoniji

viktor andonov cebren

Foto: BGEN

Objavljeno

02.10.2023.

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

02.10.2023.

Komentari

comments icon

0

Podeli

Reverzibilna hidroelektrana Čebren značajno će ubrzati razvoj obnovljivih izvora energije u Severnoj Makedoniji i regionu, tako što će  pomoći u balansiranju elektrana na zelenu energiju, izjavio je Viktor Andonov, savetnik za energetiku premijera Severne Makedonije.
Projekat reverzibilne hidroelektrane Čebren (RHE Čebren), planiran još u doba nekadašnje države Jugoslavije, konačno će biti realizovan, a hidroelektranu će izgraditi grčki konzorcijum PPC – Archirodon Group, pobednik tendera za koncesiju.

Severna Makedonija je pre dve nedelje izabrala konzorcijum grčke elektroprivrede Public Power Corporation (PPC) i grčke građevinske kompanije Archirodon Group kao pobednika na tenderu za davanje koncesije za izgradnju RHE Čebren.

Gostujući u emisiji WIN-WIN televizije Telma, Viktor Andonov je rekao da je gradnja ove elektrane, snage 333 MW, planirana šest decenija, preneo je Libertas.

Ideja je, kako je Andonov naveo, zasnovana na maksimalnom korišćenju vodnih resursa Crne reke, koja je najveća pritoka Vardara.

Vlada je transparentnom procedurom izabrala privatnog investitora koji ima obavezu da o svom trošku gradi Čebren

Izbor tehničkog rešenja, pre svega visine brane, određen je na osnovu hiljada stranica detaljnih tehničkih i geoloških istraživanja koja su još u vreme SFRJ obavili renomirani domaći i strani konsultanti, istakao je Andonov.

Specifična visina RHE Čebren je tako određena Osnovom za upravljanje vodoprivredom Makedonije koju je 1978. usvojila tadašnja Skupština.

Vlada je transparentnom procedurom izabrala privatnog investitora koji ima obavezu da o svom trošku gradi Čebren, a da njime upravlja preko zajedničke kompanije sa državnom kompanijom Elektrani na Severna Makedonija (ESM), u kojoj će ESM imati udeo od 33 odsto, podsetio je Andonov.

Državna kompanija Elektrani na Severna Makedonija imaće udeo od 33 odsto u firmi koja  upravlja Čebrenom

U vezi sa vrednošću projekta, koja je procenjena na milijardu evra, što je izazvalo pažnju javnosti, on kaže da su cene sa kojima se licitira u javnosti stare. Ali, zbog inflacije u protekle dve decenije na svetskom nivou cene materijala su u stalnom porastu, posebno tokom 2022, poručio je on.

Andonov je dodao da, prema podacima Međunarodne agencija za obnovljive izvore (IRENA) za 2022, izgradnja hidroelektrane košta 2.881 dolar/kW.

Kada se to primeni na RHE Čebren i branu Orlov kamen cifra za investicije iznosi oko milijardu evra, rekao je Andonov.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

solarna stara dojkinci temska solarne elektrane elektropionir

Prve zadružne solarne elektrane u Srbiji puštene u rad na Staroj planini

2. oktobar 2023. - Godišnji prihodi od prodaje električne energije biće iskorišćeni za projekte koje će predložiti lokalna zajednica staroplaninskih sela

slovenija zeleznica solarne elektrane prozjumeri

Slovenija postavlja solarne elektrane pored pruga kako bi domaćinstva u zgradama postala prozjumeri

2. oktobar 2023. - Posle lokacija pored auto-puteva, Slovenija namerava da za solarne elektrane iskoristi i zemljište koje je u vlasništvu Slovenskih železnica

Srbija usvojila Integrisani nacionalni energetski i klimatski plan 2030

Srbija usvojila Integrisani nacionalni energetski i klimatski plan do 2030. godine

2. oktobar 2023. - Srbija se uskladila sa vizijom Evrope, izjavila je ministarka Đedović Handanović nakon što je vlada usvojila Integrisani nacionalni energetski i klimatski plan

Energetski koridor Istok Zapad Turske Crne Gore

Energetski koridor Istok-Zapad proći će od Turske do Crne Gore

2. oktobar 2023. - Bugarski ESO je od SAD dobio grant za studiju za Energetski koridor Istok-Zapad između Turske i Crne Gore, uz moguće povezivanje sa Italijom