OIE

Zeleni vodonik čini 15 odsto goriva u bečkoj termoelektrani-toplani Donaustadt

Zeleni vodonik cini 15 odsto goriva u beckoj termoelektrani toplani Donaustadt

Foto: Wien Energie / Johannes Zinner

Objavljeno

28.08.2023.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

28.08.2023.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Četiri austrijske i nemačke kompanije završavaju prvu fazu isprobavanja prerađene turbine u termoelektrani i toplani Donaustadt u Beču. U okviru projekta se u prirodni gas umešava zeleni vodonik, čiji je udeo već dostigao 15 procenata.

Bečko gradsko energetsko preduzeće Wien Energie postepeno uvećava količinu zelenog vodonika u jednom kogeneracionom postrojenju. Partner na projektu Siemens Energy prilagodio je svoju gasnu turbinu, model SGT5-4000F, na nove uslove.

„Količina zelenog vodonika u radu gasne turbine je nekim danima tokom testiranja povećana na 15 procenata. U Evropi je u upotrebi više od 115 gasnih turbina ovog tipa, s ukupnim instaliranim kapacitetom od preko 31 gigavata. Radne probe poput ove su ključne za dekarbonizaciju energetskog sektora tokom narednih godina“, izjavio je Ali Prešern, potpredsednik Siemens Energyja za Jugoistočnu Evropu.

Sledi masovna konverzija širom kontinenta

Druge dve kompanije – nemački RheinEnergie i austrijski Verbund – takođe imaju ovakve turbine. Nameravaju da iskoriste naučeno kada dođe vreme da rekonstruišu svoje pogone. Ovo je prvi veći projekat umešavanja vodonika u tom sektoru koji se sprovodi tokom redovnog rada, navode investitori. Izdvojili su ukupno deset miliona evra.

U prvoj fazi testiranja u termoelektrani i toplani Donaustadt, do polovine septembra, udeo zelenog vodonika se podiže do 15 procenata. U narednoj etapi bi trebalo dostići 30 odsto.

Postrojenje u četvrti Donauštat je izgrađeno 2001. godine. Gasna turbina ima kapacitet 395 megavata za proizvodnju električne energije, a za daljinsko grejanje moguće je razviti snagu do 350 megavata.

Fosilni gas će postepeno biti zamenjen čistim izvorima

Inače, Siemens Energy radi i na uvođenju toplotnih pumpi u daljinsko grejanje. Energetska kompanija RheinEnergy ističe da u Kelnu napravi najveći takav sistem u Evropi.

„Razni sektori energetike, poput proizvodnje električne i toplotne energije, biće ubuduće sve više povezani. Vodonik proizveden tokom leta  korišćenjem zelene električne energije može da se upotrebi zimi za proizvodnju električne energije i grejanje. Za to je neophodno da elektrane mogu da koriste i zeleni vodonik. Upravo to ovde testiramo, s ciljem da potpuno dekarbonizujemo sektor gasa,“ naveo je Verbundov direktor za termoenergetski sektor Robert Koubek.

Grad Beč planira da najkasnije 2040. godine postane potpuno klimatski neutralan.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

srbija aktivni kupci linglong hbis solar ems zahtev

Linglong i HBIS biće prvi veliki aktivni kupci električne energije u Srbiji

28. avgust 2023. - Linglong i HBIS su podnele prve zahteve za priključenje svojih solarnih elektrana na prenosni sistem u statusu aktivnog kupca

Severna Makedonija Hrvatska saradnju u energetici

Severna Makedonija, Hrvatska unapređuju saradnju u energetici

28. avgust 2023. - Severna Makedonija i Hrvatska su potpisale sporazum o strateškoj saradnji te memorandum o razumevanju o saradnji u energetici

Srbija do 2029 odlozila proceduru za prikljucenje za projekte elektrana

Srbija do 2029. odložila proceduru za priključenje za projekte elektrana

28. avgust 2023. - Za projekte velikih vetroelektrana i solarnih parkova u Srbiji, tek 2029. godine stižu na red zahtevi za izradu studije priključenja na visokonaponski sistem

Bugarska daleko najjaca na svetu u domenu baterijskih sistema

Bugarska daleko najjača na svetu u domenu baterijskih sistema

28. avgust 2023. - Udeo tehnologije baterijskih sistema u prenosnom sistemu Bugarske je mnogo veći nego bilo gde drugde u svetu, i to u više kategorija