Životna sredina

Međunarodni dan šuma 2023: zdrave šume za zdrave ljude

Svetski dan šuma 2023: zdrave šume za zdrave ljude

Foto: Matthias Durstewitz from flickr /https://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/2.0/

Objavljeno

20.03.2023.

Država

Komentari

comments icon

1

Podeli

Objavljeno

20.03.2023.

Država

Komentari

comments icon

1

Podeli

Zdrave šume su od vitalnog značaja za sve aspekte zdrave planete, od sredstava za život i ishranu do biodiverziteta i zaštite životne sredine, saopštio je Forum Ujedinjenih nacija o šumama povodom obeležavanja Međunarodnog dana šuma. Očuvanje i održivo korišćenje šuma jedan je od najboljih načina da se očuva priroda na planeti, kao i zdravlje ljudi. Ipak, ovaj dragoceni prirodni resurs je kritično je ugrožen.

Međunarodni dan šuma se obeležava svakog 21. marta, od 2012, a ove godine je u fokusu pozitivni uticaj šumskih ekosistema na ljudsko zdravlje.

Zdrave šume su takođe ključne u borbi protiv klimatskih promena, kao i za doprinos prosperitetu sadašnjih i budućih generacija, ističu u Forumu UN-a o šumama (UNFF).

Zaštita šuma je zaštita blagostanja ljudi

Šume su izuzetno značajne za smanjenje siromaštva i postizanje ciljeva održivog razvoja, poručila je svetska organizacija. Prečišćavaju vodu, čiste vazduh, hvataju ugljenik koji bi inače odlazio u atmosferu i izazivao globalno zagrevanje i obezbeđuju hranu i lekove.

Neprocenjive za životnu sredinu, privredu, društvo i zdravlje, šume su ugrožene zbog požara, štetočina, suša i nekontrolisane eksploatacije i krčenja, a oni su dosegli nezabeležene razmere, upozorava UNFF.

Pošumljenost je neujednačena po regionima. Najveći gubici beleže se u zemljama u razvoju, a u tropskim krajevima industrijalizacija poljoprivrede i prekomerno iskorišćavanje devastiraju šumske ekosisteme.

Prašume Amazona i na Borneu se uglavnom krče radi gajenja industrijskih žitarica odnosno ekspanzije industrije palminog ulja.

Velik deo globalne populacije zavisi od usluga ekosistema omogućenih bogatstvom i zdravljem šuma. Od njih zavisi život i rad 1,6 milijardi ljudi, među kojima je i više od dve hiljade autohtonih zajednica, koje u šumi pronalaze sredstva za život, lekove, gorivo, hranu i sklonište. Trećina svetskog stanovništva, 2,4 milijarde ljudi na planeti, za pripremanje hrane koristi drvo i druge vrste biomase.

Velik deo globalne populacije zavisi od usluga ekosistema omogućenim bogastvom i zdravljem šuma

I u razvijenim zemljama očuvanje šuma dobija na važnosti. Međutim, do sada se pokazalo da njima najbolje upravljaju starosedelačke zajednice, jer su u većoj, drevnoj ravnoteži sa ekosistemima.

Ključno je očuvati šumske ekosisteme

Šumski ekosistemi apsorbuju neto 7,6 milijardi metričkih tona ugljen-dioksida godišnje, navodi organizacija Global Witness. Jedanaest procenata globalnih emisija gasova staklene bašte pripisano je krčenju i degradaciji šuma, koje umanjuju kapacitete za skladištenje ugljenika.

Šume zauzimaju oko jedne trećine kopna na planeti, a udeo se smanjuje. Od 1960. do 2019. godine je nestalo 437,3 miliona hektara, dok su u istom periodu zasadi i nove šume zauzeli 355,6 miliona hektara.

Prosek pošumljenosti po čoveku je 1960. iznosio 1,4 hektara, a danas je pola hektara.

Šume su stanište za 80 procenata kopnenih vrsta biljaka i životinja. Po nekim studijama, gde je više vegetacije ima i više padavina. Preko 40 procenata padavina na kopnu potiče od isparavanja vode iz biljaka.

Bujne i zdrave šume utiču na klimu, povećavaju količinu padavina i smanjuju trajanje sušnih sezona

Za bogate šumske ekosisteme i prašume nisu nije zaslužna samo vlažnost u tim područjima, već oni održavaju vlažnost i druge uslove za život. Bujne i zdrave šume stabilizuju klimu, povećavaju padavine i smanjuju trajanje sušnih sezona.

Procenat pošumljenosti u regionu

Najviše površina pod šumama ima Rusija, 815 miliona hektara, zatim Brazil, 490, i Kanada, 346 miliona hektara.

U Evropi najviše šume ima Švedska, 28 miliona hektara, a slede Finska, sa 22, i Španija, sa 18 miliona hektara.

Najveći procenat u regiji o kojoj izveštava Balkan Green Energy News imaju Crna Gora i Slovenija, po dve trećine, što ih svrstava među najpošumljenije države u Evropi.

Bosna i Hercegovina ima 43 procenta teritorije pokrivene šumama, Severna Makedonija oko 40, Hrvatska 34, a Srbija 31 procenat.

Komentara: (1)
vojnik / 21.03.2023.

Mi ćemo vrlo brzo, ako ne već u narednim godinama biti zemlja koja nema šuma. Jer bitange seku nemilice, lično ja gledam koliko kamiona ide sa Beljanice za kronošpan firmu, i to je tako godinama.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

gvozd 2 ptice vetropark

Druga faza VE Gvozd dobila zeleno svetlo bez elaborata o životnoj sredini

20. mart 2023. - Nosiocu projekta Gvozd 2 se nalaže da sprovede jednogodišnje istraživanje ptica i slepih miševa i nalaze dostavi Agenciji za zaštitu životne sredine

eu Izvestaj Evropska zivotna sredina 2025

Izveštaj Evropska životna sredina 2025: Stanje je loše

20. mart 2023. - Evropska životna sredina 2025 je najsveobuhvatnija analiza trenutnog stanja i prognoza za životnu sredinu zasnovana na podacima iz 38 zemalja

Kina gradi najvecu hidroelektranu na svetu uklonila 300 brana na Crvenoj reci obnovi biodiverzitet

Kina gradi najveću hidroelektranu na svetu, ali je i uklonila 300 brana na Crvenoj reci da obnovi biodiverzitet

20. mart 2023. - Na Tibetu su u izgradnji najveća brana i hidroenergetski kompleks, ali Kina je u jednom drugom području, na Crvenoj reci, porušila brane i hidroelektrane

Oikon, sistemi za zaustavljanje vetroelektrana po potrebi

Nove tehnologije spasavaju ptice od sudara sa vetroturbinama

20. mart 2023. - Hrvatska kompanija Oikon postala je regionalni zastupnik za tri sistema koji detektuju prisustvo ptica i privremeno zaustavljaju rad vetroturbina