U fokusu

Moj narod u Amazoniji živi 6.000 godina – treba da nas saslušate

TXAI_SURUI u fokusu narod Amazoniji 6 000 godina

Foto: Gabriel Uchida

Objavljeno

13.07.2022.

Država

Komentari

1

Podeli

Objavljeno

13.07.2022.

Država

Komentari

1

Podeli

Autorka: Txai Suruí, klimatska aktivistkinja iz naroda Paiter Surui, predvodnica Pokreta mladih starosedelaca Rondonije u brazilskoj Amazoniji i etno-ekološke asocijacije Kanindé

Dok se planeta zagreva, a biodiverzitet propada, one koji ohrabruju uništavanje Zemlje i od toga profitiraju treba optužiti za ekocid, piše Txai Suruí, gostujuća kolumnistkinja na portalu Climate Home News.

Sve što znam o prirodi i volim u njoj nasledila sam od svojih predaka.

Ja imam samo 25 godina, ali moj narod u amazonskim kišnim šumama živi barem 6.000 godina. Sledim našu drevnu tradiciju, koja nam omogućava da živimo u harmoniji s prirodom i štitimo kišne šume u kojima živimo.

Kada korporacije posmatraju moj dom u amazonskoj kišnoj šumi, ne vide isprepletanost korenja drveća, kako ono vijuga u bogato zemljište i izvan njega. Ne obraćaju pažnju na zvuk kapi kiše dok dobuju po velikim i malim listovima. Ne vide zemlju sposobnu da održi život na zemlji, zemlju kojoj treba zaštita, zemlju koja je sveta. Oni umesto toga vide sirovine.

Branioce prirode maltretiraju i ubijaju

Misija mojih naroda da štite prirodu danas postaje nemoguća. Klima se ubrzano zagreva, životinje nestaju, a cveće ne cveta kao što je ranije.

A kada pokušamo da zaštitimo svoju okolinu od moćnika, nas napadaju, maltretiraju, a ponekad čak i ubijaju.

Moj prijatelj iz detinjstva Ari Uru-eu-wau-wau je ubijen zato što je štitio šume od šumokradica i ilegalne poljoprivrede i rudarenja. Njegova priča je prikazana u dokumentarcu čijoj sam produkciji doprinela. Zove se The Territory. Rađen je u koprodukciji sa starosedelačkim narodom Uru-Eu-Vau-Vau. Prati njihovu borbu za odbranu zemlje na kojoj su Ari i njegovi preci živeli milenijumima.

Ubistvo britanskog novinara Doma Phillipsa i stručnjaka za starosedelačke grupe Bruna Pereira u Amazoniji nije izolovan slučaj. Tragedija je u tome što ima još mnogo takvih slučajeva.

Moj muž je takođe novinar koji radi u Amazoniji, a i on je dobijao pretnje smrću zbog izveštavanja o protivzakonitim aktivnostima. Moj otac, moja majka i jako mnogo mojih prijatelja redovno se suočavaju sa uznemiravanjem i pretnjama zato što brane zemlju svojih predaka.

Vladi Žaira Bolsonara je prioritet da oslabi zaštitu životne sredine

Pravda koju tražimo treba da se sprovede ne samo nad onima naoružanima što ubijaju branioce Zemlje. Želimo da na odgovornost budu pozvani i lideri Brazila čije postupanje ili nepostupanje omogućava rasplamsavanje ovog nasilja.

Otkad je predsednik Žair Bolsonaro pre tri godine došao na vlast u Brazilu, prioritet njegove administracije je da oslabi zaštitu životne sredine. Agenciju koja bi trebalo da štiti prava starosedelačkih naroda okrenuli su protiv nas. To je dovelo do toga da svedočimo strašnim rekordima u krčenju šuma u Brazilu.

Uprkos vladinim obećanjima na samitu COP26 da će najkasnije 2030. zaustaviti deforestaciju i napraviti preokret u trendu, u prva tri meseca 2022. je iskrčeno 64 odsto više šume nego u istom lanjskom periodu – a i tada je došlo do povećanja u odnosu na godinu pre.

Iako su kompanije i zemlje koje kupuju poljoprivredne proizvode iz Brazila pojačale pritisak, ne možemo zanemariti činjenicu da nekoliko multinacionalnih korporacija još uvek profitira od proguravanja zakona usmerenih protiv životne sredine i starosedelačkih grupa u Brazilu.

Tražimo da se ekocid proglasi zločinom protiv čovečnosti

Zato je moj otac, veliki poglavica Almir Suruí, prošle godine sa poglavicom naroda Kajapo Raonijem Metuktireom zvanično zatražio od Međunarodnog krivičnog suda u Hagu da istraži šta se događa u Brazilu. Oni zahtevaju da se odgovorni privedu pravdi zbog zločina protiv čovečnosti.

Dok čekamo odluku, pitamo se da li će naše dokaze shvatiti ozbiljno. Da li će zemlje koje su obećale da će čuvati ljudska prava i štititi Zemlju održati reč? Koliko će još biti ubijenih u besmislenom ratu protiv životne sredine, i onih koji je štite, pre nego što se stvari promene?

Kao što moramo da štitimo narodna prava, moramo da odbranimo ekosisteme koji nas održavaju. Stoga pozivam međunarodnu zajednicu da zahteva od Međunarodnog krivičnog suda da prepozna zločin ekocida. Sudovi širom sveta već dugo tvrde da žele da se bore protiv krivičnih dela počinjenih protiv životne sredine. Sada imaju priliku da pređu s reči na dela i prepoznaju napade na moj dom u Amazoniji upravo kao ekocid.

Starosedeoci štite biodiverzitet dok bogataši žele da kolonizuju druge planete

Pitam svetske lidere, pogotovo sa globalnog Severa: Da li ste odustali od života na Zemlji? Zašto starosedelački narodi moraju da štite 80 odsto svetskog biodiverziteta uz toliko slabu podršku, dok bogati sanjaju o kolonizovanju drugih planeta?

Greške koje su nas dovele do ove klimatske krize jesu teško breme. Ali od njega ne možeš da pobegneš. I dalje možemo da se borimo! Pridružite nam se i podržite branioce starosedelačke zemlje.

Vaspitana sam u uverenju da moramo da osluškujemo zvezde, Mesec, vetar, životinje i drveće da bismo živeli u harmoniji s ovom planetom. Moramo da slušamo Zemlju. Ona govori i njena poruka je jasna: nemamo vremena za gubljenje.

Komentara: (1)
Саша / 21.07.2022.

Ovako treba da se ponaša većina svetske populacije kako bi dala mali doprinos očuvanju životne sredine a ne samo pojedinačni slučajevi koji se jedva i primete u moru bezveznih informacija.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Maja Turković

Maja Turković – liderka energetske tranzicije

13. jul 2022. - Kroz svoj rad u projektima obnovljivih izvora energije i WISE Srbija mrežu žena, Maja Turković ne samo što pomera granice u energetskom sektoru, već i podržava žene, gradeći put ka inkluzivnoj i održivoj budućnosti

Iva Đinđić Ćosić

Iva Đinđić Ćosić: energetska tranzicija otvara vrata za veće angažovanje žena

13. jul 2022. - Iva Đinđić Ćosić je vodeća stručna saradnica za ugovore u Elektromreži Srbije. Po obrazvoanju pravnica, već 18 godina radi u sektoru energetike

Ankica Barbulov, žena koja je donela ESCO model u Srbiju

Ankica Barbulov, žena koja je donela ESCO model u Srbiju

13. jul 2022. - Ankica Barbulov se duže od decenije bavi energetikom. Od 2020. vodi svoju kompaniju Negawatt Solutions za razvoj ESCO projekata.

eps cena struje privreda dusan stanar

Hoće li EPS smanjiti cene električne energije za privredu?

13. jul 2022. - Dušan Stanar piše o tome šta čeka privredu od 1. maja, do kada važi trenutna cena struje od 120 evra po megavat-satu