Električna energija

Poništena studija uticaja na životnu sredinu za termoelektranu Ugljevik 3

Poništena studija uticaja na životnu sredinu za termoelektranu Ugljevik 3

Foto: Foto: Planirana lokacija za Ugljevik 3 (CZZS)

Objavljeno

16.12.2022.

Komentari

0

Podeli

Objavljeno

16.12.2022.

Komentari

0

Podeli

Spor oko planova za izgradnju TE Ugljevik 3 dobija novi epilog. Planovi za izgradnju termoelektrane kapaciteta 700 megavata traju već 10 godina, ali je ekološka studija potrebna za početak njene izgradnje povučena po treći put. Sud u Banja Luci poništio je rešenje za Studiju uticaja na životnu sredinu za projekat izgradnje i korištenja termoelektrane Ugljevik 3.

Planovi za drugu termoelektranu u Ugljeviku sa planiranim kapacitetom od 2×350 megavata (MW) koja bi se nalazila pored postojeće TE Ugljevik od 300 MW još jednom su osporeni.

Presudom Okružnog suda u Banja Luci poništeno je rešenje Ministarstva prostornog uređenja, građevinarstva i ekologije Republike Srpske kojim je bila odobrena konačna Studija uticaja na životnu sredinu za projekat izgradnje i korištenja termoelektrane Ugljevik 3.

Poslednja sudska odluka donešena u postupku koji je Centar za životnu sredinu (CZZS) pokrenuo početkom marta ove godine, kada je ova ekološka organizacija je podnela tužbu protiv odluke resornog ministarstva.

CZZS navodi da su postojali brojni proceduralni nedostaci, pre svega nedostatak adekvatne procene emisija zagađujućih materija u vazduhu i emisija ugljen dioksida, što je bio razlog za podnošenje tužbe.

Argument je osporen zbog potencijalnog prekograničnog uticaja

Glavni argument suda za uvažavanje tužbe je u tome da je ministarstvo preuranjeno donelo rešenje o studiji, čime je onemogućeno učešće zainteresovane javnosti iz susednih zemalja, navode u CZZS-u. Oni su istakli da se to prvenstveno odnosi na javnost Hrvatske, kojoj nije omogućen propisani rok za izjašnjavanje po pitanju konačne verzije studije uticaja.

Skomorac: ovakva odluka suda bila očekivana

“Ministarstvo je ubrzanim odlučivanjem osujetilo zakonitost donesenog akta, tj. suprotno kako Espoo konvenciji o prekograničnom negativnom uticaju, tako i Arhuskoj konvenciji zbog propuštanja razmatranja ishoda učešća celokupne javnosti, ali i principa reciprociteta, zbog čega je ovakva odluka suda bila očekivana”, izjavio je Redžib Skomorac, pravni savetnik u Centru za životnu sredinu.

Deset godina monitoringa projekta TE Ugljevik 3

Aktivisti za zaštitu životne sredine ističu da se i pored svih napora poduzetih u proteklih desetak godina koliko traje monitoring planiranja i realizacije ove termoelektrane jasno pokazalo da resorno ministarstvo grubo krši kako domaće propise, tako i međunarodne obaveze, navode u CZZS.

Pored svih napora poduzetih u proteklih desetak godina koliko traje monitoring planiranja, ministarstvo krši propise

CZZS podseća da je u toku 2018. godine, povodom podnošenja žalbe protiv ekološke dozvole, došlo do zaključenja Sporazuma o poravnanju između Sekretarijata Energetske zajednice i Ministarstva u Beču.

Međutim, Ministarstvo je jednostrano prekršilo ovaj Sporazum i pokrenulo i okončalo proceduru nove procjene uticaja bez konsultacija sa Sekretarijatom. Nakon toga, Ministarstvo je investitoru izdalo i ekološku dozvolu, iako upravni spor protiv studije uticaja za isti projekat nije bio okončan.

Usled toga, Centar je u julu 2022. godine osporio i ekološku dozvolu, inače treću takvu dozvolu koja je nezakonito izdata za ovo postrojenje.

CZZS: Logičan korak ministarstva je ukidanje ekološke dozvole zasnovane na neadekvatnoj studiji, a samim tim i “brisanje” termoelektrane iz svih strategija i planova u RS

„Ovaj projekat u koliziji sa svim mogućim sporazumima, zakonima i procedurama i krajnje je vrijeme da vlasti u Republici Srpskoj prestanu odugovlačiti odobravanjem i izdavanjem dozvola. Jedini logičan korak Ministarstva je ukidanje ekološke dozvole zasnovane na neadekvatnoj studiji, a samim tim i “brisanje” ove termoelektrane iz svih strategija i planova u RS,” naveo je Dragan Ostić, iz CZZS-a.

Ekološki aktivisti su dodali da resorno ministarstvo takođe relativizuje i rad postojeće TE Ugljevik, čije štetne emisije već značajno opterećuju životnu sredinu u okolini Ugljevika. Ova termoelektrana je u vlasništvu Elektroprivrede Republike Srpske.

Vlada Republike Srpske je potpisala ugovore o koncesiji za izgradnju i korišćenje TE Ugljevik 3 sa kompanijom Comsar Energy Republika Srpska još 2013. godine.

Međutim, u septembru ove godine je Predsednik Republike Srpske Milorad Dodik najavio je da će Republika Srpska kupiti projekat termoelektrane na ugalj Ugljevik 3, kao i projekat za hidroelektranu Mrsovo od 36 MW na reci Lim, od ruskog investitora u čijem je vlasništvu Comsar.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

EU-kompletira-Industrijski-plan-zeleni-dogovor-zakonom-dekarbonizaciji-industrije

EU kompletira Industrijski plan za zeleni dogovor zakonom o dekarbonizaciji industrije

16. decembar 2022. - Zakon o potpunoj dekarbonizaciji industrije bi uskoro mogao da stupi na snagu, čime bi EU zaokružila Industrijski plan za zeleni dogovor

uvoz-struje-severna-makedonija

Severna Makedonija: Solar doveo do smanjenja uvoza struje na svega 2,75% potrošnje

16. decembar 2022. - Rast instalisanih kapaciteta solarnih elektrana u Severnoj Makedoniji bio je 2023. za 251% veći nego prethodne godine

HEP-izgradi-reverzibilnu-hidroelektranu-Blaca-pola-gigavata

HEP se sprema da izgradi reverzibilnu hidroelektranu Blaca od pola gigavata

16. decembar 2022. - Kapacitet za turbinski režim rada HEP-ove reverzibilne hidroelektrane Blaca iznosio bi 498 megavata, a pumpe bi radile na najviše 489 megavata

Za privredu u Srbiji bice smanjene cene gasa struje

Za privredu u Srbiji biće smanjene cene gasa, struje

16. decembar 2022. - Cene struje i gasa za privredu pašće otprilike 20 odnosno 15 odsto, izjavila je ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović