Autor: Nadežda Kokotović, direktor Brussels Energy Club
U Hrvatskoj raste broj lokalnih energetskih zadruga i broj građana koji aktivno učestvuju u održivim energetskim projektima, i država ih u okviru zakonodavstva i prakse EU sve više podržava. U BiH za to vreme građani svih entiteta i kantona vode borbu za očuvanje rijeka koje država uništava promovisanjem investicija u male hidroelektrane koje ovoj zemlji bogatoj obnovljivim izvorima nisu ni potrebne.
U Splitu je održan peti INTERENEF, Međunarodni energetski forum, na kome je jedan panel bio posvećen energetskoj demokratiji, novom konceptu koji objedinjuje energetsku tranziciju sa idejama demokratije i učešća građana. Kao moderator panela razgovarala sam sa predstavnicima vlasti i aktivistima iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine.
Za zagovornike demokratizacije energetike, klimatske promjene su goruća opasnost za planetu, ali i prilika da se započnu promjene u ekonomskom sistemu, koje bi unaprijedile živote običnih ljudi, smanjile jaz između bogatih i siromašnih, stvorile veliki broj novih i dobrih radnih mjesta, te ojačale demokratiju u društvima (Naomi Klajn).
Energetska demokratija podrazumijeva čistu energiju, energetsku efikasnost i očuvanje prirode i donosi nam nove pojave poput prozjumera, malih lokalnih zadružnih elektrana umjesto velikih energetskih preduzeća, i pokreta građana kojima je važan održivi razvoj njihovih sredina. Zeleni kurs Evropske komisije djelimično odgovara na ove zahtjeve kada govori o suzbijanju energetskog siromaštva, pravednoj tranziciji, te generalno holističkom pristupu održivoj budućnosti, u kojoj socijalni dijalog igra veliku ulogu.
Ambiciozni zeleni plan Križevaca
Mario Rajn je gradonačelnik Križevaca, grada od 30 hiljada stanovnika u blizini Zagreba, prvog koji je usvojio razvojni plan sa ambicioznim ciljem postizanja energetske nezavisnosti do 2030. U Križevcima je proradila prva mala društvena, grupno finansirana elektrana na solarnu energiju od 30 kwh, tzv. energetska zadruga u Hrvatskoj (od 2019. u EU je legalizovan status „energy community“).
Građani su uložilii u zadrugu davanjem zajma na 10 godina sa očekivanom dobiti od 4,5%. Struju koristi zgrada križevačkog Razvojnog centra, a nepotrošene količine otkupljuje lokalna elektroprivreda.
Grad sufinansira postavljanje solarnih panela na privatnim kućama
Grad takođe sufinansira postavljanje solarnih panela na privatnim kućama, a u planu je povezivanje centra sa okolinom autobusima na zeleni hidrogen, te korišćenje geotermalnih bušotina za grijanje javnih ustanova i bolje upravljanje čvrstim otpadom. Upravo je na krilima ovakvih projekata Mario Rajn i osvojio drugi mandat, te postao član Upravnog odbora evropske asocijacije gradova u energetskoj tranziciji „Energy Cities“, zajedno sa gradonačenicima Modene, Delfta, Valensije, Liježa, Luvena.
Inače, Rajn je treći gradonačelnik u Hrvatskoj koji je to postao kao nezavistan kandidat sa programom održivog razvoja i življenja: u Splitu se sada velike nade polažu u novog gradonačelnika (ili poteštata kako u Splitu nazivaju tu dužnost), Ivicu Puljka, koji je doktorirao fiziku u Parizu, a njegov novi zagrebački kolega Tomislav Tomašević je magistrirao održivi razvoj na Kembridžu, pored toga što je dugogodišnji ekološki aktivista.
Pioniri energetskog zadrugarstva
Zoran Kordić je su-osnovač i CEO Zelene energetske zadruge (ZEZ), koja je i pokrenula taj prvi projekat u Križevcima. Iako su obilazili mnoge gradove sa ovom idejom, na razumijevanje su u početku naišli kod Rajna.
ZEZ obučava sve zainteresovane kako pokrenuti energetsku zadrugu i danas ih već ima mnogo u Hrvatskoj. Osnivače i učesnike zadruga objedinjuje više od zajedničkog ekonomskog interesa: njihova motivacija je održivi razvoj njihovih zajednica. Osim neposredno proizvodnjom energije, bave se i održivim upravljanjem vodom, energijom i otpadom u turističkim kampovima i energetskom efikasnošću na malim poljoprivrednim dobrima.
Do prije par godina, kada je Hrvatska prilagodila svoju regulativu ovakvoj, samostalnoj proizvodnji energije, ZEZ i druge zadruge su jedva preživljavale, ali od tada se situacija popravlja i sada ih država vidi kao ravnopravne partnere. ZEZ je takođe član ResCoop, evropske federacije zadruga obnovljive energije, koja je ključni promoter ove ideje u Evropi danas objedinjuje 1900 zadruga sa 1,25 miliona aktivnih građana.
MHE kao ujedinjujući faktor u BiH
Anes Podić iz Eko akcije BiH je govorio o borbi građana ove zemlje protiv izgradnje malih hidroelektrana (MHE) i njihovom katastrofalnom uticaju na rijeke. U BiH je 108 MHE proizvelo samo 2,2% od ukupno proizvedene električne energije (poređenja radi, jedan vjetropark je proizveo istu količinu struje kao 57 MHE). BiH je 2019. godine iz OIE proizvela 40% električne energije, a u globalnoj emisiji stakleničkih gasova učestvuje sa svega 0,075 procenata.
Zbog državnih subvencija planira se izgradnja još par stotina MHE i potpuno se zanemaruju ostali obnovljivi izvori energije
Ipak, zbog državnih subvencija i povoljnih cijena za MHE, planira se izgradnja još par stotina ovih projekata i potpuno se zanemaruju ostali obnovljivi izvori energije. Uprkos zakonskim odredbama o poštivanju tzv. biološkog minimuma, MHE crpe iz rijeka i posljednju kap vode i uništavaju riječni i obalni živi svijet i privredu lokalnih zajednica, a kroz netaknute šume se probijaju desetine kilometara puteva.
Protesti se održavaju diljem zemlje, bez obzira na unutrašnje bosanskohercegovačke podjele, gdje ljudi danonoćno stražare i staju pred buldožere investitora. Istovremeno se skuplja novac za pravnu borbu, a aktivisti su veoma prisutni u medijima, zalažući se za momentalnu i trajnu zabranu izgradnje hidroelektrana. Oni smatraju da MHE treba isključiti iz programa subvencija i državne pomoći, te ustanoviti programe finansiranja energetske tranzicije u skladu sa potrebama i mogućnostima društva i okoline.
Napori eko-aktivista daju rezultate i svakog dana stiže informacijama o još jednoj opštini koja je na svojoj teritoriji zabranila izgradnju MHE
Osim toga, u domaće zakone i propise nikad nije ugrađena Okvirna direktiva EU o vodama, kao ni direktive EU o pticama i staništima, koje nisu ni dio Ugovora o Energetskoj zajednici. Njihova puna primjena bi smanjila učinak ovih projekata. Napori eko-aktivista daju rezultate i svakog dana stiže informacijama o još jednoj opštini koja je na svojoj teritoriji zabranila izgradnju MHE. Ipak, šteta je već učinjena.
Iako panelisti iz Hrvatske i Bosne imaju različite probleme i mogućnosti, zajednička im je želja da sami, čisto i odgovorno upravljaju svojim prirodnim resursima, ali i prepreke koje ih najviše usporavaju u postizanju većih i boljih rezultata, a to su – neznanje i apatija u njihovim društvima.
Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.