OIE

Snaga novih vetroelektrana 2020. skočila na rekordnih 93 gigavata

Snaga novih vetroelektrana 2020. rekordnih 93 gigavata

Slika: Jason Blackeye on Unsplash

Objavljeno

05.04.2021.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

05.04.2021.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Svetska industrija električne energije iz vetra postigla je prošle godine rekord u kapacitetu pogona koji su došli na mrežu, ali investicije moraju barem da se utrostruče do 2030. za ispunjavanje klimatskih ciljeva, izračunao je GWEC. Snaga vetroelektrana završenih 2020. godine iznosila je 93 gigavata, u poređenju s prethodnim rekordom od 63,8 gigavata iz 2015, pa je ukupni obim povećan na 742,7 gigavata.

Gradnja vetroelektrana u svetu mora da se trostruko ubrza tokom ove decenije da bi planeta bila na putu ka nula neto emisija gasova s efektom staklene bašte i izbegla najgore posledice klimatskih promena, saopštio je Globalni savet za energiju vetra (GWEC). S vedrije strane, 2020. je u proizvodnju pušteno 93 gigavata u vetroparkovima, što je rekord na godišnjem nivou.

Rast je iznosio neverovatnih 53 odsto i celokupna snaga je stigla do 742,7 gigavata, takođe najvišeg nivoa do sada. Ta industrija je relativno mlada, pa je ekspanzija svake godine dovodi do rekorda, jer se usled kraja životnog ciklusa demontira zanemarivi deo kapaciteta.

Uprkos posledicama pandemije korona virusa, obim novih instalacija je daleko premašio prethodni vrhunac, zabeležen 2015. godine – 63,8 gigavata. GWEC je upozorio da godišnji rast za ovu deceniju mora da se poveća bar na 180 megavata, što je ugrubo tri puta više od trenutnih projekcija, da bi bila postignuta ugljenična neutralnost. Svet će rast temperature moći da zadrži znatno ispod dva stepena Celzijusa zaključno s 2050. godinom jedino ukoliko posle kraja ove decenije svake godine u proizvodnju bude puštano najmanje 280 gigavata, stoji u izveštaju.

Tržište učetvorostručeno u poslednjih deset godina

Zahvaljujući napretku tehnologije i ekonomiji obima, snaga vetroelektrana u svetu se u poslednjoj deceniji skoro učetvorostručila i zauzela poziciju među najisplativijim i najotpornijim izvorima struje na globalnom nivou, navode u organizaciji sa sedištem u Briselu. Ona okuplja proizvođače opreme, snabdevače, nacionalne i druge asocijacije, naučne ustanove i finansijske institucije.

Kina je zadržala vodeću poziciju. U toj zemlji je prošle godine priključeno 55,9 odsto novih svetskih kapaciteta, a slede Sjedinjene Države sa 18,2 procenta. U te dve zemlje je više od polovine ukupne snage vetroelektrana.

Vetroelektrane na kopnu su na kraju 2020. činile 95,25 odsto, a ostatak, 35,2 gigavata, bio je u postrojenjima na vodi. Dominantni segment se proširio za 86,9 gigavata ili 59 odsto više nego prethodne godine.

novih vetroelektrana 2020 53 odsto rekordnih 93 gigavata

Širenje vetroelektrana na kopnu se znatno usporilo

Nakon rekordnog skoka od 6,2 gigavata iz 2019, obim svih novih postrojenja na vetar na moru izašao je 2020. na 6,1 gigavata. Međutim, za taj potsektor predviđa se širenje po stopi od 31,5 odsto godišnje sve do 2025, što znači da bi dodao više od 70 gigavata, dok je očekivana ekspanzija na kopnu samo 0,3 procenta. Ukupan prosečni rast viđen je na četiri procenta.

Usled sporosti oporavka zabeleženog prošle godine u Nemačkoj, Evropa je doživela povećanje snage novih instalacija na kopnu od samo 0,6 odsto. GWEC navodi da je u svetu preko aukcija u drugoj polovini 2020. odobrena gradnja vetroparkova kapaciteta 30 gigavata, a u istom periodu prethodne godine je zabeleženo 28 gigavata.

GWEC očekuje da će do kraja 2025. biti sagrađene vetroelektrane ukupne snage 469 gigavata.

Vetroparkovi na vodi imaju najveću ekspanziju u sektoru energije iz obnovljivih izvora

Vredi pomenuti i da je Svetska asocijacija za energiju vetra (WWEA) objavila slične brojke. Po njenoj računici, prošle godine je rast iznosio 51,8 odsto, a snaga vetroturbina je dosegla 744 gigavata.

Istraživačka organizacija BloombergNEF je ranije saopštila da su svetske investicije u energiju iz obnovljivih izvora 2020. napredovale dva odsto na 303,5 milijardi dolara. Rekord je postignut 2017. godine, sa 313,3 milijarde. Investicije u vetroparkove su se spustile šest procenata na 142,7 milijardi, ali iznos je za postrojenja na vodi katapultiran 56 odsto na 50 milijardi dolara, stoji u tom izveštaju. U njemu je naglašeno da su i za solar i za vetar troškovi ulaganja pali.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

eu solarna energija pad 2025 izvestaj

2025. će biti prva godina od 2015. da EU zabeleži pad instalacija solarnih panela

5. april 2021. - Novu analizu tržišta fotonaponskih elektrana u EU za prvih šest meseci 2025. uradila je asocijacija SolarPower Europe

srbija vetropark plandiste nis met dubravka djedovic

Država Srbija želi da preuzme projekat vetroparka Plandište

5. april 2021. - Plandište je jedini projekat koji nije izgrađen od onih koji su dobili fid-in tarife u okviru prve kvote za gradnju vetroelektrana u Srbiji

Zeleno svetlo za projekat solarne elektrane na ugljenokopu kod Pljevalja

Zeleno svetlo za projekat solarne elektrane na ugljenokopu kod Pljevalja

5. april 2021. - Vlada Crne Gore je usvojila urbanističko-tehničke uslove za solarnu elektranu nominalnog kapaciteta 81,1 megavata kod Pljevalja

IRENA Struja iz 91 odsto novog kapaciteta na obnovljive izvore jeftinija fosilnih goriva

IRENA: Struja iz 91 odsto novog kapaciteta na obnovljive izvore je jeftinija nego iz fosilnih goriva

5. april 2021. - Obnovljivi izvori su po troškovima zadržali prednost na globalnim tržištima, objavila je Međunarodna agencija za obnovljivu energiju (IRENA)