OIE

Vis postaje samoodrživ: HEP pustio solarnu elektranu u probni rad

Vis samoodrziv HEP solarnu elektranu probni rad

Slika: HEP

Objavljeno

30.07.2020.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

30.07.2020.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Fotonaponsko postrojenje na najudaljenijem naseljenom jadranskom ostrvu otpočelo je probnu proizvodnju. HEP je podigao solarnu elektranu od 3,5 megavata koja bi trebalo da učini Vis energetski nezavisnim kada bude instaliran sistem za skladištenje struje.

Hrvatski operator tržišta energije (HROTE) objavio je da je potpisao privremeni ugovor sa firmom Sunčana elektrana Vis i privremeno uključio njen pogon u elektroenergetski sistem. Fotonaponski sistem od 3,5 megavata je prvi u zemlji koji će struju prodavati po tržišnoj ceni, bez fidin tarifa. Solarnu elektranu na ostrvu Vis instalirala je Hrvatska elektroprivreda – HEP.

Najisturenije naseljeno ostrvo na Jadranu tako je napravilo ogroman korak ka potpunom zadovoljavanju sopstvenih potreba, a vodom se već snabdeva iz lokalnih bunara. Vis je povezan sa kopnom preko elektroenergetskog kabla do Hvara.

Končar isporučio invertore

Po projektu, neintegrisanom fotonaponskom pogonu biće pridodata baterija snage jednog megavata odnosno ukupno 1,44 megavat-sata, što će doprineti balansiranju. U solarnu elektranu na ostrvu Vis ugrađeno je 11.200 modula i pet Končarevih invertora nominalne snage po 720 kilovata. Konstruisana je tako da izdrži nalete vetra do 150 kilometara na sat.

U radove, vredne ukupno 31,3 miliona kuna ili 4,18 miliona evra, ulazi i srednjenaponska mreža dugačka 5,2 kilometra. Očekivana godišnja proizvodnja je pet gigavat-sati, što odgovara potražnji 1.600 domaćinstava za strujom, navodi HEP.

HEP će 2020. na mrežu povezati solarne elektrane ukupne snage skoro 20 megavata

Državna elektroenergetska kompanija planira da ove godine završi sisteme solarnih ploča od skoro 20 megavata, uključujući fotonaponsko postrojenje od 6,5 megavata na Cresu i sistem od 5,5 megavata u Obrovcu. HEP je usvojio strategiju po kojoj u ovom segmentu cilja na 350 megavata novog kapaciteta zaključno sa 2030. godinom.

Trenutno upravlja jedino solarnom elektranom Kaštelir, snage jednog megavata, a Kaštelir 2 bi trebalo da bude gotov do kraja decembra i da u portfelj doda dva megavata.

Preduzeće je u maju počelo probnu proizvodnju u svom vetroparku Korlat. Elektrana od 58 megavata je prva u Hrvatskoj koja radi bez vladinih podsticaja.

HEP sarađuje s opštinama i kompanijama u razvoju proizvodnje zelene energije.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

GGF osam sporazuma novi talas investicija energetsku tranziciju Zapadnom Balkanu

GGF-ovih osam sporazuma za novi talas investicija u energetsku tranziciju na Zapadnom Balkanu

30. jul 2020. - Fond za zeleni razvoj – GGF potpisao je niz sporazuma za zelene zajmove i projekte solarnih elektrana i skladištenje energije širom Zapadnog Balkana

slovenija talum aluminijum solar elektrane

Slovenački Talum planira solarne elektrane snage do 60 MW

30. jul 2020. - Slovenačka firma za proizvodnju robe od aluminijuma u julu je pokrenula proceduru za odobravanje projekta u Ministarstvu životne sredine

crna gora program razvoja vodonika akcioni plan

Crna Gora pripremila programa razvoja zelenog vodonika sa akcionim planom za period 2026-2028.

30. jul 2020. - Zeleni vodonik je strateški prioritet Crne Gore do 2030. godine kao ključni energetski nosilac za tranziciju, dekarbonizaciju i sigurnost

LONGi trziste skladistenja energije vrhunskom zastitom standarde industrije

LONGi ulazi na tržište skladištenja energije, vrhunskom zaštitom redefiniše standarde te industrije

30. jul 2020. - LONGi je u Londonu predstavio svoju strategiju za skladištenje energije i zvanično objavio da ulazi u taj sektor