OIE

Potpisani ugovori za prelazak dve toplane u Srbiji sa fosilnih goriva na biomasu

toplane prelazak na biomasu

Slika: Potpisivanje ugovora (Ministarstvo energetike i rudarstva)

Objavljeno

04.10.2019.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

04.10.2019.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Toplane u šest opština u Srbiji, koje su dosad za proizvodnju toplotne energije koristile fosilna goriva – ugalj i mazut, dobiće 26,7 miliona evra za prelazak na biomasu, saopštilo je Ministarstvo rudarstva i energetike.

Prve dve opštine čije će toplane raditi na biomasu od 2022. su Priboj i Mali Zvornik. Ugovore o dodeli novca za instaliranje novih kotlova na biomasu i renoviranje sistema daljinskog grejanja potpisali su predstavnici dve opštine sa ministrom Aleksandrom Antićem, dok će ugovore za opštine – Prijepolje, Nova Varoš, Novi Pazar i Majdanpek, biti potpisani u decembru. Kapaciteti kotlova u šest toplana biće ukupno oko 30 MW.

Prve dve opštine čije će toplane raditi na biomasu od 2022. su Priboj i Mali Zvornik

Vrednost investicije u toplane u Priboju i Malom Zvorniku 8,3 miliona evra, a tenderi za izvođenje radova očekuju se do kraja meseca. Opština Priboj je pre nekoliko godina započela prebacivanje svojih kotlarnica na biomasu.

Ukupna vrednost projekta, koji je započeo sredinom 2017, je 26,7 miliona evra, od čega je 20 miliona evra kredit nemačke KfW banke sa kamatnom stopom od 1,1%, dve godine grejs period, uz 18 godina perioda otplate. Banka daje i donaciju od dva miliona evra, a Švajcarska donaciju od 4,75 miliona evra.

KfW banka daje donaciju od dva miliona evra, a Švajcarska donira 4,75 miliona evra

Ministar Antić istakao je da su efekti ovog projekta ekološki, jer se više neće koristiti ugalj i mazut, koji su zagađivali vazduh, zatim smanjenje uvozne zavisnosti i na kraju ekonomski jer će toplane smanjiti troškove i do 15%.

On je rekao da je u Srbiji još 19 toplana pokazalo interesovanje za prelazak na biomasu.

Direktor kancelarije KfW banke u Srbiji Arne Gooss i zamenica direktora Švajcarske kancelarije za saradnju Priska Depnering saglasili su se da je projekat dobar jer podržava borbu protiv klimatskih promena, doprinosi energetskoj efikasnosti, ekonomičnosti i boljem snabdevanju toplotnom energijom.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

U Bukurestu investicija od 200 miliona evra u geotermalno daljinsko grejanje Green Tech International

U Bukureštu investicija od 200 miliona evra u geotermalno daljinsko grejanje

4. oktobar 2019. - Green Tech International je proglasio početak ulaganja u okviru projekta za geotermalno daljinsko grejanje u severnom delu Bukurešta

Beogradski energetski forum BEF 2026 lideri energetske tranzicije se sastaju 11 12 maja

Beogradski energetski forum 2026 – lideri energetske tranzicije se sastaju 11. i 12. maja

4. oktobar 2019. - Balkan Green Energy News je zakazao svoj Beogradski energetski forum 2026 za 11. i 12....

Dekarbonizacija cementne industrije u praksi: primer Titan grupe

4. oktobar 2019. - Titan grupa dekarbonizuje proizvodnju cementa povećanjem udela alternativnih goriva, razvojem niskougljeničnog cementa i projektom hvatanja i skladištenja ugljenika.

Ministarstvo energetike rudarstva mineralnih sirovina Severne Makedonije memorandum Balkan Green Energy Branislava Jovicic Sanja Bozinovska Beogradski energetski forum BEF 2026

Ministarstvo energetike, rudarstva i mineralnih sirovina Severne Makedonije potpisalo memorandum s portalom Balkan Green Energy News o saradnji i partnerstvu

4. oktobar 2019. - Ministarstvo energetike, rudarstva i mineralnih sirovina Severne Makedonije i Balkan Green Energy News unapređuju saradnju u sprovođenju energetske tranzicije