Otpad

EBRD obezbedio kredit od 72,25 miliona evra za deponiju Vinča

EBRD-obezbedio-kredit-deponija-Vinca

Slika: Deponija Vinča (Beo Čista Energija)

Objavljeno

02.10.2019.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

02.10.2019.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Evropska banka za obnovu i razvoj odobrila je kredit od 72,25 miliona evra za projekat izgradnje postrojenja za proizvodnju energije iz otpada, kao i sanaciju stare i izgradnju nove deponije na lokaciji Vinča. Banka će obezbediti i sindikovani kredit od 35 miliona evra, kao i 21 milion evra koncesijskog kredita koji finansira TaiwanICDF.

Kredit EBRD-a deo je šireg finansijskog paketa, u koji su uključeni i Međunarodna finansijska korporacija (IFC) i Oesterreichische Entwicklungsbank (OeEB) sa zajmovima vrednim ukupno do 72,25 miliona evra, odnosno obe finansijske institucije će obezbediti po oko 35 miliona evra, saopštio je EBRD.

Vlasnici firme Beo Čista Energija, koja sprovodi projekat, su SUEZ, Itochu i Marguerite Fund

Ukupna investicija biće obezbeđena od strane firme Beo Čista Energija, čiji su vlasnici francuska kompanija SUEZ, japanski konglomerat Itochu i Marguerite Fund, panevropski fond koji investira u obnovljive izvore energije (OIE), energetiku i transport. SUEZ i Itochu su 2017. godine sklopili ugovor o javno-privatnom partnerstvu (JPP) na 25 godina sa Gradom Beogradom, što je prva velika investicija u JPP za zaštitu životne sredine u regionu Zapadnog Balkana.

Investicija obuhvata izgradnju postrojenja za proizvodnju energije iz otpada, postrojenja za građevinski otpad, zatim sanaciju, zatvaranje i rehabilitaciju postojeće deponije, kao i izgradnju nove deponije u skladu sa pravilima EU, naveo je EBRD.

Nova deponija zameniće postojeću deponiju u Vinči, koja je nesanitarna i blizu je svog maksimalnog kapaciteta.

Postrojenje za proizvodnju energije će imati kapacitet da obrađuje oko 340.000 tona kućnog otpada, i oko 210.000 tona građevinskog otpada

Postrojenje za proizvodnju energije će proizvoditi energiju iz otpada, čime će doprineti smanjenju zavisnosti Beograda od uglja i gasa i povećavanju učešća obnovljive energije, istakao je EBRD, i dodao da će postrojenje imati kapacitet da godišnje obrađuje oko 340.000 tona kućnog otpada, i oko 210.000 tona građevinskog otpada.

Inače, krajem jula održana je javna rasprava o dve studije o proceni uticaja na životnu sredinu – za spalionicu Vinča, i za novu deponiju na lokaciji Vinča, koja je pokazala da i dalje postoje brojne nepoznanice u vezi sa ovim projektom.

Nedelju dana ranije, Beo Čista energija i Beogradske elektrane potpisale su Ugovor o otkupu toplotne energije iz spalionice otpada.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

vinca beo cista energija spaljivanje otpada elektrana postrojenje

Beo Čista Energija zvanično započela proizvodnju energije iz otpada u Vinči

2. oktobar 2019. - Prvo spaljivanje otpada Beo Čista Energija sprovela je februara 2023. čime je započela poslednja faza probnog rada postrojenja

co2 je co2 zero waste europe traži da se spaljivanje otpada uključi u eu ets

CO2 je CO2: Zero Waste Europe traži da se spaljivanje otpada uključi u EU ETS

2. oktobar 2019. - Spalionice bi mogle da postanu izvor energije sa najviše emisija CO2 kada se prestane sa upotrebom uglja, upozorava Zero Waste Europe

francuske firme će graditi prvo beogradsko postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda

Francuske firme će graditi prvo beogradsko postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda

2. oktobar 2019. - Veliko postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda trebalo bi da pomogne očuvanju kvaliteta vode i biodiverziteta Dunava i Save

Pozar na deponiji: Da li nam je neodgovornost došla na naplatu

Požari na deponijama: Neodgovornost došla na naplatu

2. oktobar 2019. - Požar koji je izbio u Regionalnom centru za upravljanje otpadom Duboko je poslednji poziv na otrežnjenje, kažu Gojkan Stojinović i Kristina Cvejanov, eksperti za upravljanje otpadom