Otpad

Severna Makedonija uvodi povratne vending mašine za reciklažu ambalaže za piće

povratne vending mašine

Objavljeno

22.08.2019.

Komentari

comments icon

1

Podeli

Objavljeno

22.08.2019.

Komentari

comments icon

1

Podeli

Severna Makedonija se priključuje svetskom trendu reciklaže ambalažnog otpada putem depozitnog sistema za prikupljanje plastičnih flaša i aluminijumskih limenki. Kompanija Pakomak, naime, prva u zemlji uvodi tzv. povratne vending mašine, koje će u zamenu za ubačenu ambalažu građanima izdavati “zelene poene” za plaćanje proizvoda i javnih usluga, poput komunalnih taksi, karata za javni prevoz ili parkiranja, javili su lokalni mediji.

Projekat kojim se u Severnoj Makedoniji uvode povratne vending mašine sprovodi se uz pomoć Fonda za inovacije i tehnološki razvoj, a postavljanje prvog prototipa se očekuje u prvoj polovini 2020. godine, navodi se u medijskim izveštajima, koji se pozivaju na novinsku agenciju MIA.

U početku, Pakomak će postaviti ovakve automate u nekoliko opština, a dugoročni plan je da se njima pokrije cela teritorija Severne Makedonije. Cilj uvođenja ovih aparata je da se građani motivišu da se efikasno i brzo uključe u proces sortiranja otpada, navodi se u izveštajima.

Depozitni sistemi – dokazani metod prikupljanja ambalažnog otpada

Pre otprilike godinu dana, sličan sistem uveden je u najvećem gradu Turske, Istanbulu, gde je građanima omogućeno da reciklažom jednokratne ambalaže za piće plaćaju dopunu kartica za gradski prevoz. Automat, poznat kao „pametna mobilna stanica za transfer otpada,“ ubačeni ambalažni otpad skenira i odredi mu vrednost pre nego što ga zgnječi, usitni i sortira.

Plaćanje karata za javni prevoz ambalažnim otpadom omogućeno je i u drugim delovima sveta, pa takve sisteme, na primer, imaju kineska prestonica Peking, Surabaja u Indoneziji i Sidnej, najveći grad Australije.

Depozitni sistemi su dokazani metod prikupljanja otpada koji garantuje visoke stope reciklaže materijala, pa su zbog toga preporučeni u strateškim dokumentima mnogih međunarodnih organizacija, piše Anna Larsson, direktor razvoja projekta cirkularne ekonomije u RELOOP, u autorskom tekstu za Balkan Green Energy News.

Deset evropskih zemalja ima depozitni sistem za ambalažu za piće – Švedska ga je uvela 1984. godine, Island 1989. godine, Nemačka 2003. godine, Finska 1996. godine, Norveška 1999. godine, Danska 2002. godine, Holandija 2005. godine, Estonija 2005. godine, Hrvatska 2006. godine i Litvanija 2016. godine, što je kod poslednje za rezultat imalo procenat prikupljanja od 92% u drugoj godini od uvođenja, navodi Larsson u autorskom tekstu.

Komentara: (1)
Sasa / 31.08.2019.

Gdje se mogu naci vending masine za reciklazu? Da li znate koja firma ih proizvodi/prodaje ?

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

vinca beo cista energija spaljivanje otpada elektrana postrojenje

Beo Čista Energija zvanično započela proizvodnju energije iz otpada u Vinči

22. avgust 2019. - Prvo spaljivanje otpada Beo Čista Energija sprovela je februara 2023. čime je započela poslednja faza probnog rada postrojenja

co2 je co2 zero waste europe traži da se spaljivanje otpada uključi u eu ets

CO2 je CO2: Zero Waste Europe traži da se spaljivanje otpada uključi u EU ETS

22. avgust 2019. - Spalionice bi mogle da postanu izvor energije sa najviše emisija CO2 kada se prestane sa upotrebom uglja, upozorava Zero Waste Europe

francuske firme će graditi prvo beogradsko postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda

Francuske firme će graditi prvo beogradsko postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda

22. avgust 2019. - Veliko postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda trebalo bi da pomogne očuvanju kvaliteta vode i biodiverziteta Dunava i Save

Pozar na deponiji: Da li nam je neodgovornost došla na naplatu

Požari na deponijama: Neodgovornost došla na naplatu

22. avgust 2019. - Požar koji je izbio u Regionalnom centru za upravljanje otpadom Duboko je poslednji poziv na otrežnjenje, kažu Gojkan Stojinović i Kristina Cvejanov, eksperti za upravljanje otpadom