Električna energija

Puštena u rad srpska deonica Transbalkanskog koridora za prenos električne energije

Pustena u rad srpska deonica Transbalkanskog koridora za prenos elektricne energije

Slika: Pixabay

Objavljeno

22.12.2017.

Država

,

Komentari

0

Podeli

Objavljeno

22.12.2017.

Država

,

Komentari

0

Podeli

Elektromreža Srbije (EMS) pustila je u rad 68 kilometara dugu deonicu Transbalkanskog koridora za prenos električne energije od Pančeva do rumunskog mesta Resita, snage 400 Kv.

Dalekovod koji povezuje Pančevo i Resitu na zapadu Rumunije, projekat vredan 27 miliona evra, koji je finansirao EMS iz sopstvenih sredstava, prva je završena deonica Koridora. Uloga ovog dalekovoda je da ojača elektrosisteme zemalja koje povezuje, kao i elektroenergetski sistem Jugoistočne Evrope.

EMS je radove završio tri meseca pre predviđenog roka.

Predsednica Vlade Republike Srbije Ana Brnabić je na otvaranju deonice rekla da je reč o najsavremenijem „energetskom auto-putu“ i da srpska energetika na ovaj način staje na noge i gradi svoju energetku infrastrukturu.

Ministar energetike i rudarstva Aleksandar Antić ocenio je da je u pitanju kapitalni projekat koji će dugoročno doneti benefite Srbiji, povećati sigurnost snabdevanja i dodatno smanjiti gubitke, navodi se u saopštenju Vlade Srbije.

“Kroz našu zemlju će proći panevropski elektroenergetski koridor koji će omogućiti da struja ide sa istoka ka zapadu, gde su bogatija tržišta. To kapitalno utiče na naše ukupne prenosne prilike i smanjuje gubitke na mreži, koji su inače najmanji u Evropi”, rekao je Antić.

Otvaranje srpske deonice Transbalkanskog koridora
Slika 1. Sa otvaranja srpske deonice Transbalkanskog koridora za prenos električne energije, 21. decembar 2017. Kredit: Vlada Republike Srbije

Putanja Transbalkanskog koridora

Kada bude kompletno završen, Koridor će povezivati Rumuniju, Srbiju, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru i Italiju. Dalekovod će ići od Rešica u Rumuniji do Pančeva, Obrenovca, Bajine Bašte u Srbiji, Pljevalja u Crnoj Gori i Lastve, a onda kablom ispod mora do Vilanove u Italiji.

U Srbiji jedan deo dalekovoda ide do Kragujevca i Kraljeva. Radovi na ovom delu počeće 2018, i trajaće dve godine. Kada budu gotovi, slede radovi na delu do Višegrada u Republici Srpskoj, i Pljevalja u Crnoj Gori, čiji se završetak očekuje 2024.

Preduzeće Elektromreža Srbije (EMS) potpisalo je ugovor sa nemačkom bankom KfW o kreditu za izgradnju deonice Kragujevac-Kraljevo na Transbalkanskom koridoru.

Radovi na srpskoj deonici dalekovoda prema Rešici počeli su 2016. Izvođači radova su bile domaće kompanije. Dalekovod na 203 stuba duž 68 kilometara prolazi kroz opštine Pančevo, Kovin, Alibunar, Vršac i Bela Crkva.

Rumunska nacionalna kompanija za transfer električne energije, Transelektrika, objavila je da krajem oktobra da je završila radove na graničnom prelazu sa Srbijom.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Solar vetar pogurali udeo obnovljivih izvora elektricnoj energiji rekordnih 30 odsto

Solar, vetar pogurali udeo obnovljivih izvora u električnoj energiji na rekordnih 30 odsto

22. decembar 2017. - Iz obnovljivih izvora je 2023. u svetu proizvedeno rekordnih 30 odsto električne energije, zahvaljujući ekspanziji solara i vetra

AAE gamit slovenija Energie AG vetar solar

Energie AG kupio udeo u firmi koja razvija projekte snage 180 MW u Sloveniji

22. decembar 2017. - Austrijska kompanija Energie AG Oberösterreich kupila je 29,4 odsto udela u firmi AAE Gamit, koja ima više suvlasnika

MFG-doo-tradicija-inovacija-odrzivost-energiju-buducnosti

MFG doo – tradicija, inovacija i održivost za energiju budućnosti

22. decembar 2017. - MFG - Matić Family Group je grupacija firmi osnovanih i okupljenih oko porodice Matić, čija preduzetnička priča datira još od ranih tridesetih godina prošlog veka

evropa fleksibilnost bilansiranje iea izvestaj

Izveštaj IEA: Termoelektrane i hidroelektrane će ostati važan faktor sezonske fleksibilnosti do 2050.

22. decembar 2017. - Izveštaj Upravljanje sezonskom varijabilnoscu potrošnje i proizvodnje električne energije analizira situaciju u Evropi, Indiji i Indoneziji