Životna sredina

Zelena ekonomija: pravi put ka održivoj budućnosti

Zelena ekonomija: pravi put ka odrzivoj budućnosti

Slika: BGEN

Objavljeno

02.11.2017.

Država

,

Komentari

0

Podeli

Objavljeno

02.11.2017.

Država

,

Komentari

0

Podeli

Zelena ekonomija je danas bitan deo ekonomije, nacionalne i globalne, i sada je potrebno da na tome radimo na održiviji, sveobuhvatan način. Partnerstvo i umrežavanje su osnovni koraci u tom pravcu, i mada je najveća odgovornost na vladama, neophodno je u ceo proces uključiti celo društvo, pre svega mlade generacije, bila bi u najkraćem poruka sa Međunarodnog kongresa zelene ekonomije koji je danas počeo u Beogradu.

Fokus trodnevnog skupa koji je okupio ekonomiste, inovatore, preduzetnike, donosioce odluka, predstavnike civilnog društva i studente u oblasti zelene ekonomije je mapiranje njenih potencijala i mogućnosti u postindustrijskoj eri. Maja Turković iz nevladine organizacije Asocijacija za održivi razvoj (ASOR) je, govoreći o energetskim perspektivama, navela da je glavno pitanje kako će društvo evolvirati u svetu “nakon ugljenika”. Ključno je osmisliti pravu politiku za klimatske promene i razvoj obnovljive energije, i uključiti građane u energetsku tranziciju.

Borislav Sandov iz Balkanske mreže Evropske zelene partije, rekao je da je uz potrebu globalnog umrežavanja regionalna kooperacija neophodna, i da će tranzicija balkanskog regiona ka zelenoj ekonomiji biti brža ukoliko se unapredi saradnja za koju, naglasio je, imamo potencijala.

Siniša Mitrović, direktor Centra za cirkularnu ekonomiju Privredne komore Srbije, potencirao je da je partnerstvo “najskuplja reč” na Balkanu, i da bez partnerstva ne može da se krene napred. “Ne verujem da je Evropa kasica-prasica, da samo daje novac. Moramo sami da učestvujemo. Za Srbiju, kojoj je u narednih 20 godina potrebno više od 14 milijardi evra investicije u zelenu ekonomiju, najskuplji i najduži pregovori sa EU biće Poglavlje 27, koje se odnosi na životnu sredinu i klimatske promene“, dodao je Mitrović.

Zelena ekonomija i uloga žena 

Najviše pažnje privukao je panel “Žene u zelenoj ekonomiji: uspešne priče”, tokom kojeg su učesnice, nakon što su predstavile svoje projekte i poslovne poduhvate, na zanimljiv način objasnile zašto je zelena ekonomija posao žena.

Women panel, Green Economy Congress

 

“Žene su odlučne da menjaju stvari, da razmišljaju zeleno, da se suoče sa preprekama i uhvate u koštac sa rizicima”, rekla je Branislava Jovičić, predsednica Centra za promociju održivog razvoja – CPOR, koja je takođe govorila i o novom projektu WISE SEE (Women in Sustainable Energy South-East Europe). Kristina Cvejanov, PR i marketing menadžer Grinteka, navela je da je “potrebno pomoći muškarcima da se uključe u zeleni biznis”. Dragana Korica, iz Saveta za zelenu gradnju Srbije, dodala je da je neophodno menjati svest i pojedinaca i društva u celini, kako bi se gradilo i živelo zeleno, a Ivanka Milenković, generalni menadžer firme “EkoFungi”, se nadovezala porukom potrebno fokusirati se na mlađe generacije i ohrabriti ih da misle zeleno.

Domaćini kongresa su organizacije civilnog društva, Umreži i Grupa za analizu i kreiranje javnih politika (GAJP), a medijski partner BalkanGreenEnergyNews.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Neodovoljno zelenih površina u Beogradu povećava temperaturu za sedam stepeni

Temperatura u Beogradu sedam stepeni viša zbog nedovoljno zelenih površina

2. novembar 2017. - Temperatura u centralnom delu Beograda je na gusto izgrađenim lokacijama u proseku sedam stepeni Celzijusa viša nego na zelenim površinama

evropski sud klimatske promene ljudsko pravo zene svajcarska penzionerke

Evropski sud za ljudska prava: Zaštita od klimatskih promena je ljudsko pravo

2. novembar 2017. - Evropski sud za ljudska prava doneo je istorijsku presudu prema kojoj su vlade dužne da zaštite građane od posledica klimatskih promena

Zašto se ribe vrte u krug dok ne uginu

Zašto se ribe vrte u krug dok ne uginu

2. novembar 2017. - Pored ostrva Ki vest u blizini Floride, sve više riba se izvrće naglavačke i vrti u krug dok ne ugine, a naučnici još nisu pronašli zašto

zeleni krediti severna makedonija narodna banka podaci

Zeleni krediti u Severnoj Makedoniji povećani 30 odsto, ali udeo u ukupnim zajmovima zanemarljiv

2. novembar 2017. - Odobravanje zelenih kredita povećano je u Severnoj Makedoniji 2,8 puta od 2019. godine. Rast ove...