OIE

Vlada poslala parlamentu predloge zakona o energetskoj efikasnosti i o OIE i visokoefikasnoj kogeneraciji

Slika: Vlada Hrvatske

Objavljeno

16.11.2018.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

16.11.2018.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Hrvatska vlada usvojila je konačne predloge izmena i dopuna dva energetska zakona – o obnovljivim izvorima energije (OIE) i visokoefikasnoj kogeneraciji, kao i o energetskoj efikasnosti, i poslala ih parlamentu na usvajanje. Predlozi zakona unose novine u otkupu energije od povlašćenih proizvođača električne energije, uvode obavezne mere energetske efikasnosti za krajnje potrošače i mere za veće korišćenje solarne energije u domaćinstvima.

Ivo Milatić, državni sekretar u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike, izjavio je da se novim propisom o OIE i visokoefikasnoj kogeneraciji snabdevači električnom energijom obavezuju da od Hrvatskog operatora tržišta električne energije (HROTE) otkupljuju određeni udeo električne energije povlašćenih proizvođača isporučen Hrvatskom operatoru tržišta nergije (HROTE). Preostali udeo operator će prodavati na tržištu električne energije.

Inače, 1. januara 2019. godine trebalo bi da prestane obaveza snabdevača da od operatora preuzimaju svu isporučenu električnu energiju povlašćenih proizvođača po regulisanoj otkupnoj ceni. Ukidanje ove obaveze odloženo je dva puta. Sada se u Predlogu zakona navodi da bi prestanak ugrozio sistem subvencionisanja odnosno uredno podmirivanje ugovorenih obveza operatora prema povlašćenim proizvođačima s kojima ima sklopljene ugovore o otkupu.

Predlogom zakona se, takođe, hrvatsko zakonodavstvo usklađuje sa izmenama EU Direktive o OIE.

Novim propisom će se omogućiti brži razvoj korišćenja solarne energije u domaćinstvima, transparentnije javno nadmetanje, pravna zaštita i kontrola zakonitosti sprovedenih nadmetanja za dodelu tržišne premije i za podsticanje garantovanom cenom, rekao je Milatić.

Uvođenje obaveznih mera za energetsku efikasnost za krajnje potrošače

Predlogom zakona o energetskoj efikasnosti u hrvatsko zakonodavstvo prenose se odredbe EU Direktive o energetskoj efikasnosti kojom se predviđa da svaka država članica, u cilju postizanja kumulativnog cilja uštede energije u krajnjoj potrošnji, do 31. deccembra 2020. godine uvede sistem obavezne energetske efikasnosti. Ali, ostavlja se i mogućnost za alternativne mere.

Hrvatska je Nacionalnim akcionim planom energetske efikasnosti definisala da će deo ušteda ostvariti kroz obavezne mere, a deo kroz alternativne, pa se Predlogom zakona uvode obavezne mere za krajnje potrošače.

U Predlogu zakona se navodi i da je razlog za novi propis to što je Evropska komisija otvorila istragu o ispravnom sprovođenju Direktive EU o energetskoj efikasnosti.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

KEY25

KEY – The Energy Transition Expo od 5. do 7. marta u Riminiju

16. novembar 2018. - Italian Exhibition Group (IEG) od 5. do 7. marta organizuje događaj KEY - The Energy Transition Expo u Riminiju u Italiji

GGF pozajmicu Lovcen banci zeleni portfolio

GGF daje pozajmicu Lovćen banci za njen zeleni portfolio

16. novembar 2018. - Fond za zeleni razvoj (GGF) je zasnovao partnerstvo sa crnogorskom Lovćen bankom potpisivanjem ugovora o pozajmici od tri miliona evra

Napredni simulator omogućava testiranje novih načina upotrebe nuklearne energije

Napredni simulator omogućava testiranje novih načina upotrebe nuklearne energije

16. novembar 2018. - Westinghouse i Nacionalna laboratorija Idaho su demonstrirali simulator proširene upotrebe nuklearnih elektrana, na primer za proizvodnju vodonika i daljinsko grejanjew

IFC gradi Savez za zeleni rast na Zapadnom Balkanu Western Balkans Green Growth Alliance

IFC gradi Savez za zeleni rast Zapadnog Balkana

16. novembar 2018. - IFC predvodi inicijativu u okupljanje u Savez za zeleni rast Zapadnog Balkana, koji će biti okrenut dekarbonizaciji i održivosti privrede