OIE

Vlada FBiH dodeljuje koncesiju EPHZHB za gradnju reverzibilne HE Vrilo

Foto: Pixabay

Objavljeno

18.01.2019.

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

18.01.2019.

Komentari

comments icon

0

Podeli

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) donela je odluku o postupku dodele koncesije za izgradnju reverzibilne hidroelektrane (HE) Vrilo snage 66 MW na reci Šuici u opštini Tomislavgrad.

Postupak se sprovodi na osnovu samoinicijativne ponude ponuđača JP Elektroprivreda HZHB (EPHZHB) iz Mostara, u skladu sa Zakonom o koncesijama i Pravilima o postupku dodele koncesija, navodi se u saopštenju entitetske vlade.

Objekat reverzibilne hidroelektrane Vrilo tretiran je kao prioritetni objekat od javnog interesa, pa su za njegovu izgradnju odobrena kreditna sredstva od strane nemačke razvojne banke KfW preduzeću EPHZHB u iznosu od 100 miliona evra, navodi se u saopštenju.

Hidroelektrana Vrilo imaće dva agregata ukupne instalisane snage 66 MW, a puštanje u rad se očekuje 2023. godine. Godišnja proizvodnja HE Vrilo se planira na nivou 196 GWh električne energije, prema najavi na sajtu EPHZHB.

EPHZHB je 16. jula 2018. godine održao svečanost polaganja kamena temeljca za izgradnju hidroelektrane Vrilo na Šuici, reci ponornici.

KfW finansirao i VE Mesihovina

KfW je finansirao i projekat izgradnje Vetroparka (VE) Mesihovina instalisane snage 50,6 MW, čiji je glavni investitor bio EPHZHB.

KfW je za projekat vredan oko 82 miliona evra obezbedio kredit od 71 milion evra.

Mesihovina, prva vetroelektrana u Bosni i Hercegovini (BiH), puštena je u rad u martu 2018. godine.

Za prvih osam meseci rada, VE Mesihovina proizvela je oko 85 GWh električne energije, preneli su lokalni mediji.

U novembru 2018. godine, Marinko Gilja, generalni direktor EPHZHB-a, izjavio je u intervjuu za Jabuka.tv da će kompanija lobirati da se VE Mesihovina uključi u sistem podsticaja za obnovljive izvore energije (OIE), u koji nije ušla zbog nedostatka slobodnih dinamičkih kvota.

EPHZHB nastaviće sa proizvodnjom kapaciteta iz obnovljivih izvora, a snage je usmerila na proizvodne projekte CHE Vrilo, VE Poklečani, VE Velika Vlajna/Jastrebinka, kao i na aktivnosti pripreme za izgradnju malih hidroelektrana i solarnih elektrana, izjavio je Gilja.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

pravedna tranzicija region uglja slovenija

Slovenački region uglja: 282,2 miliona evra za pravednu tranziciju i obnovljive izvore

18. januar 2019. - Plan predviđa projekte obnovljivih izvora energije u sistemu daljinskog grejanja i na lokaciji termoelektrane Šoštanj

region eu ministarski savet 2025 bec

Srbija je prva u regionu započela proces verifikacije u okviru spajanje tržišta struje sa EU

18. januar 2019. - Na Ministarskom savetu Energetske zajednice razgovaralo se o energetskoj bezbednosti, spajanju tržišta, klimatskoj politici, zaštiti životne sredine

Organizacija WindEurope objavila je izveštaj Evropska radna snaga u sektoru energije vetra

WindEurope: Sektor energije vetra zapošljavaće 2030. preko 600.000 ljudi

18. januar 2019. - Izveštaj organizacije WindEurope pokazuje da je sektor energije vetra u Evropi 2024. zapošljavao oko 443.000 ljudi, a do 2030. se očekuje rast na više od 600.000.

Solarpro LONGi projektu najvece evropske solarne elektrane BC tehnologijom

Solarpro i LONGi sarađuju na projektu najveće evropske solarne elektrane sa BC tehnologijom

18. januar 2019. - Solarpro gradi najveću solarnu elektranu u Mađarskoj, koju će činiti fotonaponski moduli lidera u ovom sektoru, kompanije LONGi