OIE

Vlada FBiH dodeljuje koncesiju EPHZHB za gradnju reverzibilne HE Vrilo

Foto: Pixabay

Objavljeno

18.01.2019.

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

18.01.2019.

Komentari

comments icon

0

Podeli

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) donela je odluku o postupku dodele koncesije za izgradnju reverzibilne hidroelektrane (HE) Vrilo snage 66 MW na reci Šuici u opštini Tomislavgrad.

Postupak se sprovodi na osnovu samoinicijativne ponude ponuđača JP Elektroprivreda HZHB (EPHZHB) iz Mostara, u skladu sa Zakonom o koncesijama i Pravilima o postupku dodele koncesija, navodi se u saopštenju entitetske vlade.

Objekat reverzibilne hidroelektrane Vrilo tretiran je kao prioritetni objekat od javnog interesa, pa su za njegovu izgradnju odobrena kreditna sredstva od strane nemačke razvojne banke KfW preduzeću EPHZHB u iznosu od 100 miliona evra, navodi se u saopštenju.

Hidroelektrana Vrilo imaće dva agregata ukupne instalisane snage 66 MW, a puštanje u rad se očekuje 2023. godine. Godišnja proizvodnja HE Vrilo se planira na nivou 196 GWh električne energije, prema najavi na sajtu EPHZHB.

EPHZHB je 16. jula 2018. godine održao svečanost polaganja kamena temeljca za izgradnju hidroelektrane Vrilo na Šuici, reci ponornici.

KfW finansirao i VE Mesihovina

KfW je finansirao i projekat izgradnje Vetroparka (VE) Mesihovina instalisane snage 50,6 MW, čiji je glavni investitor bio EPHZHB.

KfW je za projekat vredan oko 82 miliona evra obezbedio kredit od 71 milion evra.

Mesihovina, prva vetroelektrana u Bosni i Hercegovini (BiH), puštena je u rad u martu 2018. godine.

Za prvih osam meseci rada, VE Mesihovina proizvela je oko 85 GWh električne energije, preneli su lokalni mediji.

U novembru 2018. godine, Marinko Gilja, generalni direktor EPHZHB-a, izjavio je u intervjuu za Jabuka.tv da će kompanija lobirati da se VE Mesihovina uključi u sistem podsticaja za obnovljive izvore energije (OIE), u koji nije ušla zbog nedostatka slobodnih dinamičkih kvota.

EPHZHB nastaviće sa proizvodnjom kapaciteta iz obnovljivih izvora, a snage je usmerila na proizvodne projekte CHE Vrilo, VE Poklečani, VE Velika Vlajna/Jastrebinka, kao i na aktivnosti pripreme za izgradnju malih hidroelektrana i solarnih elektrana, izjavio je Gilja.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

crna gora mapiranje studija solar vetar TNC eko tim

Mapirane ekološke lokacije za gradnju solarnih elektrana i vetroaprkova snage 16,3 GW u Crnoj Gori

18. januar 2019. - Crna Gora poseduje lokacije, koje imaju slab uticaj na biodiverzitet i ljude, sa potencijalom za...

Kapacitet baterija 2025 rekordno EU Bugarska usla u top 3

Kapacitet baterija 2025. rekordno povećan u EU, a Bugarska ušla u top 3

18. januar 2019. - U EU je prošle godine priključeno 27,1 gigavat-sat baterijskog kapaciteta, što je dvanaesti uzastopni rekord. Velika postrojenja su sada glavni faktor.

Istrazivacki projekat u Rumuniji ispituje primenu agrosolarnih sistema u poljoprivredi

Istraživači u Rumuniji rade na agrosolarnom sistemu sa baterijama

18. januar 2019. - U Rumuniji je pokrenut istraživačko-demonstracioni projekat u poljoprivredi, za razvoj agrosolarnih rešenja koja uključuju baterije

hrvatska jutarnji list ante susnjar konferencija podsticaji obnovljiva energija fid in tarife

Šušnjar: Hrvatska za podsticanje obnovljivih izvora dala četiri milijarde evra, nema više subvencija za vetar i solar

18. januar 2019. - Nastavljamo, sa razvojem obnovljivih izvora, ali uravnoteženo i odgovorno, istakao je ministar ekonomija Ante Šušnjar