OIE

Vlada FBiH dodeljuje koncesiju EPHZHB za gradnju reverzibilne HE Vrilo

Foto: Pixabay

Objavljeno

18.01.2019.

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

18.01.2019.

Komentari

comments icon

0

Podeli

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) donela je odluku o postupku dodele koncesije za izgradnju reverzibilne hidroelektrane (HE) Vrilo snage 66 MW na reci Šuici u opštini Tomislavgrad.

Postupak se sprovodi na osnovu samoinicijativne ponude ponuđača JP Elektroprivreda HZHB (EPHZHB) iz Mostara, u skladu sa Zakonom o koncesijama i Pravilima o postupku dodele koncesija, navodi se u saopštenju entitetske vlade.

Objekat reverzibilne hidroelektrane Vrilo tretiran je kao prioritetni objekat od javnog interesa, pa su za njegovu izgradnju odobrena kreditna sredstva od strane nemačke razvojne banke KfW preduzeću EPHZHB u iznosu od 100 miliona evra, navodi se u saopštenju.

Hidroelektrana Vrilo imaće dva agregata ukupne instalisane snage 66 MW, a puštanje u rad se očekuje 2023. godine. Godišnja proizvodnja HE Vrilo se planira na nivou 196 GWh električne energije, prema najavi na sajtu EPHZHB.

EPHZHB je 16. jula 2018. godine održao svečanost polaganja kamena temeljca za izgradnju hidroelektrane Vrilo na Šuici, reci ponornici.

KfW finansirao i VE Mesihovina

KfW je finansirao i projekat izgradnje Vetroparka (VE) Mesihovina instalisane snage 50,6 MW, čiji je glavni investitor bio EPHZHB.

KfW je za projekat vredan oko 82 miliona evra obezbedio kredit od 71 milion evra.

Mesihovina, prva vetroelektrana u Bosni i Hercegovini (BiH), puštena je u rad u martu 2018. godine.

Za prvih osam meseci rada, VE Mesihovina proizvela je oko 85 GWh električne energije, preneli su lokalni mediji.

U novembru 2018. godine, Marinko Gilja, generalni direktor EPHZHB-a, izjavio je u intervjuu za Jabuka.tv da će kompanija lobirati da se VE Mesihovina uključi u sistem podsticaja za obnovljive izvore energije (OIE), u koji nije ušla zbog nedostatka slobodnih dinamičkih kvota.

EPHZHB nastaviće sa proizvodnjom kapaciteta iz obnovljivih izvora, a snage je usmerila na proizvodne projekte CHE Vrilo, VE Poklečani, VE Velika Vlajna/Jastrebinka, kao i na aktivnosti pripreme za izgradnju malih hidroelektrana i solarnih elektrana, izjavio je Gilja.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

NGEN Pametne baterije i vestacka inteligencija oslonac energetske tranzicije

NGEN: Pametne baterije i veštačka inteligencija su oslonac energetske tranzicije

18. januar 2019. - NGEN-ovi predstavnici su na Beogradskom energetskom forumu poručili da je energetski sistem budućnosti decentralizovan, dinamičan i softverski kontrolisan

Uspostavljanje otporne prenosne mreže: ključna uloga balkanskih operatora prenosnih sistema u zelenoj tranziciji BEF 2026

Balkanski operatori prenosnih sistema pred izazovom zelene tranzicije: mreža mora da prati energetski zaokret

18. januar 2019. - Ulaganja u mrežu, digitalizaciju i skladištenje energije su ključni za sigurnost snabdevanja u eri ubrzane dekarbonizacije, poručili su predstavnici operatora prenosnih sistema iz regiona na Beogradskom energetskom forumu - BEF 2026

srbija eu region bef 2026 cbam granica eu zapadni balkan

CBAM bi mogao da uspori dekarbonizaciju i razvoj obnovljive energije, suprotno od onoga što mu je cilj

18. januar 2019. - Beogradski energetski forum 2026. (BEF 2026) pružio je priliku svim učesnicima na tržištu da iznesu prva iskustva sa primenom CBAM-a

srbija eu region bef 2026 ministri panel saradnja zapadni balkan

Ministri energetike Zapadnog Balkana: Alternativni pravci snabdevanja i regionalna saradnja pružaju energetsku sigurnost

18. januar 2019. - Ministri energetike Azerbejdžana, BiH, Crne Gore, Severne Makedonije i Srbije sastali su se na Beogradskom energetskom forumu 2026.