OIE

Vlada FBiH dodeljuje koncesiju EPHZHB za gradnju reverzibilne HE Vrilo

Foto: Pixabay

Objavljeno

18.01.2019.

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

18.01.2019.

Komentari

comments icon

0

Podeli

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) donela je odluku o postupku dodele koncesije za izgradnju reverzibilne hidroelektrane (HE) Vrilo snage 66 MW na reci Šuici u opštini Tomislavgrad.

Postupak se sprovodi na osnovu samoinicijativne ponude ponuđača JP Elektroprivreda HZHB (EPHZHB) iz Mostara, u skladu sa Zakonom o koncesijama i Pravilima o postupku dodele koncesija, navodi se u saopštenju entitetske vlade.

Objekat reverzibilne hidroelektrane Vrilo tretiran je kao prioritetni objekat od javnog interesa, pa su za njegovu izgradnju odobrena kreditna sredstva od strane nemačke razvojne banke KfW preduzeću EPHZHB u iznosu od 100 miliona evra, navodi se u saopštenju.

Hidroelektrana Vrilo imaće dva agregata ukupne instalisane snage 66 MW, a puštanje u rad se očekuje 2023. godine. Godišnja proizvodnja HE Vrilo se planira na nivou 196 GWh električne energije, prema najavi na sajtu EPHZHB.

EPHZHB je 16. jula 2018. godine održao svečanost polaganja kamena temeljca za izgradnju hidroelektrane Vrilo na Šuici, reci ponornici.

KfW finansirao i VE Mesihovina

KfW je finansirao i projekat izgradnje Vetroparka (VE) Mesihovina instalisane snage 50,6 MW, čiji je glavni investitor bio EPHZHB.

KfW je za projekat vredan oko 82 miliona evra obezbedio kredit od 71 milion evra.

Mesihovina, prva vetroelektrana u Bosni i Hercegovini (BiH), puštena je u rad u martu 2018. godine.

Za prvih osam meseci rada, VE Mesihovina proizvela je oko 85 GWh električne energije, preneli su lokalni mediji.

U novembru 2018. godine, Marinko Gilja, generalni direktor EPHZHB-a, izjavio je u intervjuu za Jabuka.tv da će kompanija lobirati da se VE Mesihovina uključi u sistem podsticaja za obnovljive izvore energije (OIE), u koji nije ušla zbog nedostatka slobodnih dinamičkih kvota.

EPHZHB nastaviće sa proizvodnjom kapaciteta iz obnovljivih izvora, a snage je usmerila na proizvodne projekte CHE Vrilo, VE Poklečani, VE Velika Vlajna/Jastrebinka, kao i na aktivnosti pripreme za izgradnju malih hidroelektrana i solarnih elektrana, izjavio je Gilja.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

srbija vlada prozjumer solarna elektrana beograd siv 3

Vlada Srbije postavlja solarnu elektranu na zgradu SIV 3

18. januar 2019. - Vlada Srbije je najavila da planira da postavi fotonaponske elektrane pojedinačne snage do 150 kW na tri objekta

Vilhelmshafen roman bernard baterijski sistem BESS NGEN Uniper nemačka

NGEN i Uniper grade baterijski sistem od 100 MWh u Nemačkoj

18. januar 2019. - Baterijski sistem u Vilhelmshafenu balansiraće proizvodnju energije iz vetra i solara i doprineti većoj stabilnosti mreže

srbija dekarbonizacija ciljevi trosak investicije eps milan lakovic

Laković: Za postizanje ciljeva dekarbonizacije potrebno 27 milijardi evra

18. januar 2019. - Srbiji je za dostizanje ciljeva dekarbonizacije potrebno 27 milijardi evra, izjavio je Milan Laković, izvršni direktor za finansije EPS-a

kina envision svet najveci vetar solar projekat

U Kini otvorena najveća svetska elektrana koja kombinuje vetar i solar

18. januar 2019. - Najveća hibridna elektrana, koju na istoj lokaciji čine vetroturbine i solarni paneli, sada je u funkciji na Lesnoj visoravni