OIE

Vetroelektrana Kitka biće povećana za 20 megavata

Vetroelektrana Kitka Kosovu povecana 20 MW

Slika: KOSTT

Objavljeno

14.09.2020.

Država

Komentari

comments icon

1

Podeli

Objavljeno

14.09.2020.

Država

Komentari

comments icon

1

Podeli

KOSTT se obavezao da, kada vetroelektrana Kitka na Kosovu* dobije još jednu celinu, poveže tih 20 megavata na mrežu. Završetak druge faze u postrojenju, koje ima 32,4 megavata, planiran je za 2022. godinu.

Generalni direktor Operatora prenosa, sistema i tržišta – KOSTT Ilir Shala (na slici desno) i direktor firme Dardana Invest Sait Vokshi potpisali su sporazum po kojem će vetroelektrana Kitka u Kamenici biti proširena i da će novi deo biti priključen na elektroenergetsku mrežu.

Pogon trenutne veličine 32,4 megavata na Kosovu* razvio je Güriş Holding iz Turske, a povezan je pre skoro dve godine. Po obaveštenju iz KOSTT-a, dodatak će imati 20 megavata.

KOSTT je saopštio da je ugovor o proširenju vetroparka u Kamenici postignut sa Dardana Investom

Kontinuirano ulaganje kompanije u prenosni sistem na Kosovu* dovelo je do povoljnih uslova za prihvatanje novog kapaciteta za proizvodnju struje i za integraciju energije iz obnovljivih izvora, dodao je.

Proširivanje bi trebalo da se završi do 2022. godine, kada će novi generatori biti povezani na dalekovod od 110 kilovolti, dugačak 14,5 kilometara, kažu u KOSTT-u.

Güriş Holding je podigao prvu fazu preko preduzeća Air Energy. Vetroelektrana Kitka je trenutno jedino takvo domaće postrojenje.

Vetroelektrana Kitka, koju je sagradio Güriş Holding iz Turske, ima devet GE-ovih turbina tipa 3.6-137

General Electric je instalirao devet svojih turbina tipa 3.6-137. Gondola im je na visini od 110 metara, a prečnik elisa 137 metara. Projekat je koštao 73 miliona evra.

Napomenimo da je predsednik Vlade Kosova* Avdullah Hoti nedavno izjavio da bi Enlight trebalo da do aprila završi svoj vetropark Bajgora, koji će imati 105 megavata. Bondcom Energy Point razvija projekat vetrofarme Budakova od 46 megavata.

Vlasti nameravaju da do 2026. godine kapacitet proizvodnje električne energije iz vetra povećaju na 150 megavata. Cilj za fotonaponska postrojenja je 30 megavata, u poređenju sa sedam megavata sada, kako pokazuju poslednji podaci.

Zvanični plan je da kapacitet hidroelektrana bude utrostručen u istom periodu, na 240 megavata. Investitori u tom sektoru suočeni su sa protivljenjem aktivističkih organizacija, koje ih optužuju za uništavanje životne sredine pri izgradnji malih hidrocentrala.

* Ovaj naziv je bez prejudiciranja statusa i u skladu je sa Rezolucijom Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija 1244 i mišljenjem Međunarodnog suda pravde o deklaraciji o nezavisnosti Kosova.
Komentara: (1)
Slavoljub Stevovic / 22.10.2021.

Kosovo i Metohija je Srbija.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Tuđandzi selo u Kini primer energetske revolucije

Gorštačko kinesko selo Tudjenci postalo putokaz energetske transformacije

14. septembar 2020. - Na 1.200 metara nadmorske visine, u kineskoj provinciji Hubei, nalazi se selo Tudjenci – nekada izolovano, a danas primer energetske revolucije u ruralnim oblastima

Ohridsko jezero ugrozeno davanjem prioriteta hidroelektranama

Ohridsko jezero ugroženo davanjem prioriteta hidroelektranama

14. septembar 2020. - Ohridsko jezero se tretira kao akumulacija za dobijanje struje, a isticanje vode ka hidroelektranama se reguliše primitivnim sistemom

hrvatska zagreb solar suncane elektrane bazen svetice

Zagreb na dobrom putu da na javnim zgradama ima solar snage skoro 20 MW

14. septembar 2020. - Glavni grad Hrvatske je krajem 2021. usvojio program Sunčani krovovi koji podrazumeva instalaciju fotonaponskih elektrana kapaciteta 50 MW

bih solar vetar razvoj projekti nosbih indikativni plan proizvodnje

U BiH u razvoju vetroparkovi snage 3,8 GW i solarne elektrane od 12,5 GW

14. septembar 2020. - Procena je deo Indikativnog plana razvoja proizvodnje 2026 – 2035. koji je pripremio Nezavisni operator sistema u Bosni i Hercegovini