Otpad

Uvođenje depozitnog sistema moglo bi da se razmatra u 2019.

povratne vending mašine

Foto: Bidgee / Wikimedia Commons

Objavljeno

08.01.2019.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

08.01.2019.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Direktor Agencije za zaštitu životne sredine Srbije (SEPA) Filip Radović najavio je da bi u 2019. godini moglo da se razmatra uvođenje depozitnog sistema u Srbiji, kojim bi trebalo da bude regulisan povraćaj, odnosno odlaganje ambalaže i njeno zbrinjavanje.

„Trenutno se radi studija koja treba da pokaže koji model upravljanja otpadom, odnosno koji vid depozitne šeme, koja podrazumeva povraćaj novca za ambalažu, može biti primenjen u Srbiji“, kazao je Radović agenciji Beta, prenosi N1.

Ta procena će biti završena tokom ove godine, nakon čega se očekuje javna debata, čemu bi trebalo da usledi i usklađivanje pravilnika i zakona kako bi se stvorili uslovi za uvođenje depozitne šeme, navodi Radović.

Depozitni sistem bi se uveo najpre za limenke i PET ambalažu, kazao je Radović i dodao da studija treba da pokaže i na koji način će se finansirati depozitni sistem.

Prema njegovim rečima, bilo kakva odluka u vezi sa depozitnim sistemom biće doneta u saradnji sa privredom, ali biće vodjena nacionalnim interesima zaštite životne sredine.

Dokazani metod koji se uvodi širom sveta

Depozitni sistemi kao rešenje za reciklažu ambalažnog otpada uvode se širom sveta, a Istanbul, grad sa skoro 15 miliona stanovnika, je otišao korak dalje i omogućio plaćanje karte za javni prevoz plastičnim flašama i aluminijumskim limenkama.

Depozitni sistemi su dokazani metod prikupljanja otpada koji garantuje visoke stope reciklaže materijala, pa su zbog toga preporučeni u strateškim dokumentima mnogih međunarodnih organizacija, navodi Anna Larsson, direktor razvoja projekta cirkularne ekonomije u RELOOP, u autorskom tekstu za Balkan Green Energy News.

Deset evropskih zemalja ima depozitni sistem za ambalažu za piće – Švedska ga je uvela 1984. godine, Island 1989. godine, Nemačka 2003. godine, Finska 1996. godine, Norveška 1999. godine, Danska 2002. godine, Holandija 2005. godine, Estonija 2005. godine, Hrvatska 2006. godine i Litvanija 2016. godine, što je kod poslednje za rezultat imalo procenat prikupljanja od 92% u drugoj godini od uvođenja, navodi Larsson.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

spalionice otpada

Grčka opština Eordea ne želi spalionicu komunalnog otpada

8. januar 2019. - Grčka planira izgradnju šest postrojenja za proizvodnju energije iz otpada koja bi pokrila celokupnu teritoriju zemlje

EU donirala Srbiji 240 miliona evra zivotnu sredinu energetsku efikasnost

EU donirala Srbiji 240 miliona evra za životnu sredinu, energetsku efikasnost

8. januar 2019. - Srbiji su iz IPA fondova EU odobrena bespovratna sredstva u iznosu od 240 miliona evra za projekte vredne ukupno 325,2 miliona evra

Goruci problem, Zasto deponije u Srbiji svakodnevno gore

Goruće pitanje: Zašto na deponijama u Srbiji svakodnevno izbijaju požari

8. januar 2019. - Neadekvatno upravljanje otpadom, metan i zapaljivi materijali glavni su uzroci požara na deponijama, koji ugrožavaju zdravlje i životnu sredinu.

Savet Evrope Severnu Makedoniju unapredi zivotnu sredinu zastiti Rome nesrazmernih rizika

Savet Evrope pozvao Severnu Makedoniju da unapredi životnu sredinu, zaštiti Rome od nesrazmernih rizika

8. januar 2019. - Severna Makedonija bi trebalo da premosti jaz između svojih obaveza i realnosti u pogledu ljudskih prava Roma i zaštite životne sredine, objavio je Savet Evrope