Otpad

Uvođenje depozitnog sistema moglo bi da se razmatra u 2019.

povratne vending mašine

Foto: Bidgee / Wikimedia Commons

Objavljeno

08.01.2019.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

08.01.2019.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Direktor Agencije za zaštitu životne sredine Srbije (SEPA) Filip Radović najavio je da bi u 2019. godini moglo da se razmatra uvođenje depozitnog sistema u Srbiji, kojim bi trebalo da bude regulisan povraćaj, odnosno odlaganje ambalaže i njeno zbrinjavanje.

„Trenutno se radi studija koja treba da pokaže koji model upravljanja otpadom, odnosno koji vid depozitne šeme, koja podrazumeva povraćaj novca za ambalažu, može biti primenjen u Srbiji“, kazao je Radović agenciji Beta, prenosi N1.

Ta procena će biti završena tokom ove godine, nakon čega se očekuje javna debata, čemu bi trebalo da usledi i usklađivanje pravilnika i zakona kako bi se stvorili uslovi za uvođenje depozitne šeme, navodi Radović.

Depozitni sistem bi se uveo najpre za limenke i PET ambalažu, kazao je Radović i dodao da studija treba da pokaže i na koji način će se finansirati depozitni sistem.

Prema njegovim rečima, bilo kakva odluka u vezi sa depozitnim sistemom biće doneta u saradnji sa privredom, ali biće vodjena nacionalnim interesima zaštite životne sredine.

Dokazani metod koji se uvodi širom sveta

Depozitni sistemi kao rešenje za reciklažu ambalažnog otpada uvode se širom sveta, a Istanbul, grad sa skoro 15 miliona stanovnika, je otišao korak dalje i omogućio plaćanje karte za javni prevoz plastičnim flašama i aluminijumskim limenkama.

Depozitni sistemi su dokazani metod prikupljanja otpada koji garantuje visoke stope reciklaže materijala, pa su zbog toga preporučeni u strateškim dokumentima mnogih međunarodnih organizacija, navodi Anna Larsson, direktor razvoja projekta cirkularne ekonomije u RELOOP, u autorskom tekstu za Balkan Green Energy News.

Deset evropskih zemalja ima depozitni sistem za ambalažu za piće – Švedska ga je uvela 1984. godine, Island 1989. godine, Nemačka 2003. godine, Finska 1996. godine, Norveška 1999. godine, Danska 2002. godine, Holandija 2005. godine, Estonija 2005. godine, Hrvatska 2006. godine i Litvanija 2016. godine, što je kod poslednje za rezultat imalo procenat prikupljanja od 92% u drugoj godini od uvođenja, navodi Larsson.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

podgorica deponija spalionica otpada

Mujović: Gradnja spalionice otpada u Podgorici je dobitna kombinacija

8. januar 2019. - Podgorica bi mogla da dobije spalionicu otpada što je plan komunalnog preduzeća Deponija koji podržava i Saša Mujović, ministar energetike

Ekonomska steta zagadjenja okeana iznosiće 731 milijardu dolara do 2050. godine

Šteta od zagađenja okeana plastikom do 2050. može da dostigne 731 milijardu dolara

8. januar 2019. - Ukoliko se punjenje okeana plastičnim otpadom nastavi, potencijalna ekonomska šteta do 2050. godine iznosi ukupno 731 milijardu dolara

grad zagreb koncesija procistac otpadnih voda tomasevic

Zagreb raskinuo koncesiju za otpadne vode sa firmama E.ON i EVN

8. januar 2019. - Gradske vlasti su raskinule ugovor o koncesiji potpisan 2000. godine koji je trebalo da bude na snazi do 2028.

vinca beo cista energija spaljivanje otpada elektrana postrojenje

Beo Čista Energija zvanično započela proizvodnju energije iz otpada u Vinči

8. januar 2019. - Prvo spaljivanje otpada Beo Čista Energija sprovela je februara 2023. čime je započela poslednja faza probnog rada postrojenja