Otpad

Uvođenje depozitnog sistema moglo bi da se razmatra u 2019.

povratne vending mašine

Foto: Bidgee / Wikimedia Commons

Objavljeno

08.01.2019.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

08.01.2019.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Direktor Agencije za zaštitu životne sredine Srbije (SEPA) Filip Radović najavio je da bi u 2019. godini moglo da se razmatra uvođenje depozitnog sistema u Srbiji, kojim bi trebalo da bude regulisan povraćaj, odnosno odlaganje ambalaže i njeno zbrinjavanje.

„Trenutno se radi studija koja treba da pokaže koji model upravljanja otpadom, odnosno koji vid depozitne šeme, koja podrazumeva povraćaj novca za ambalažu, može biti primenjen u Srbiji“, kazao je Radović agenciji Beta, prenosi N1.

Ta procena će biti završena tokom ove godine, nakon čega se očekuje javna debata, čemu bi trebalo da usledi i usklađivanje pravilnika i zakona kako bi se stvorili uslovi za uvođenje depozitne šeme, navodi Radović.

Depozitni sistem bi se uveo najpre za limenke i PET ambalažu, kazao je Radović i dodao da studija treba da pokaže i na koji način će se finansirati depozitni sistem.

Prema njegovim rečima, bilo kakva odluka u vezi sa depozitnim sistemom biće doneta u saradnji sa privredom, ali biće vodjena nacionalnim interesima zaštite životne sredine.

Dokazani metod koji se uvodi širom sveta

Depozitni sistemi kao rešenje za reciklažu ambalažnog otpada uvode se širom sveta, a Istanbul, grad sa skoro 15 miliona stanovnika, je otišao korak dalje i omogućio plaćanje karte za javni prevoz plastičnim flašama i aluminijumskim limenkama.

Depozitni sistemi su dokazani metod prikupljanja otpada koji garantuje visoke stope reciklaže materijala, pa su zbog toga preporučeni u strateškim dokumentima mnogih međunarodnih organizacija, navodi Anna Larsson, direktor razvoja projekta cirkularne ekonomije u RELOOP, u autorskom tekstu za Balkan Green Energy News.

Deset evropskih zemalja ima depozitni sistem za ambalažu za piće – Švedska ga je uvela 1984. godine, Island 1989. godine, Nemačka 2003. godine, Finska 1996. godine, Norveška 1999. godine, Danska 2002. godine, Holandija 2005. godine, Estonija 2005. godine, Hrvatska 2006. godine i Litvanija 2016. godine, što je kod poslednje za rezultat imalo procenat prikupljanja od 92% u drugoj godini od uvođenja, navodi Larsson.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

sara pavkov, svetski dan zivotne sredine

U okviru Evropske zelene nedelje obeležen Svetski dan životne sredine

8. januar 2019. - Ministarstvo zaštite životne sredine, Delegacija Evropske unije u Srbiji i Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) obeležili su Svetski dan životne sredine koji je ove godine posvećen borbi protiv zagađenja plastikom.

Severnomakedonski ESM kupce pepela termoelektrane na ugalj

Severnomakedonski ESM traži kupce pepela iz termoelektrane na ugalj

8. januar 2019. - Pepeo od uglja iz kompleksa REK Bitola koristi se u građevinskoj industriji. Svaki od tri bloka generiše do dve tone dnevno kao nusproizvod.

zero waste, grad bez otpada

Kako evropske i svetske opštine menjaju pristup otpadu

8. januar 2019. - Mreža Zero Waste Europe je predstavila ključna dostignuća i napredak koje su gradovi širom Evrope i sveta ostvarili u procesu eliminisanja otpada

Mikroplastika ometa fotosintezu biljaka - otkriva nova studija

Mikroplastika ometa fotosintezu, ugrožava proizvodnju hrane

8. januar 2019. - Kineski naučnici su utvrdili da mikroplastika ometa fotosintezu biljaka, što bi moglo dovesti do drastičnog pada proizvodnje hrane