Energetska efikasnost

U Zenici puštena u rad toplana na otpadne gasove

nova toplana zenica arcelormittal celicana

Toplana Zenica (foto: ArcelorMittal)

Objavljeno

25.03.2022.

Komentari

0

Podeli

Objavljeno

25.03.2022.

Komentari

0

Podeli

U Zenici je svečano otvorena nova Toplana Zenica koja predstavlja pravi primer rešenja za dekarbonizaciju sistema daljinskog grejanja i smanjenje zagađenja vazduha. Ovo kogeneraciono postrojenje će za proizvodnju električne i toplotne energije koristiti otpadne gasove iz čeličane ArcelorMittal Zenica i tako zameniti staro postrojenje koje je za dobijanje toplotne energije sagorevalo ugalj.

Vrednost izgradnje Toplane Zenica je 53 miliona evra, od čega je kredit Evropske banka za obnovu i razvoj (EBRD) 41 miliona evra, a ostatak ulaganja kompanije ArcelorMittal Zenica, Grada Zenice i finskih firmi KPA Union i FinnFund.

Vlasnici nove toplane, koja je osnova sistema daljinskog grejanja u Zenici, su ArcelorMittal sa 50 odsto, Grad Zenica sa 20 odsto i finske firme koje imaju po 15 odsto akcija. ArcelorMittal Grupa je obezbedila garanciju za kredit. Inače, gradnja elektrane započeta je pre dve godine.

Toplana će koristiti kao gorivo koksni i visokopećni gas iz čeličane

U proseku više od 150.000 tona uglja godišnje je bilo potrebno za rad starih kotlova, što je potpuno eliminisano ugradnjom novih gasnih kotlova, saopštio je ArcelorMittal, i dodao da Toplana sada radi sa tri nova kotla koja koriste koksni i visokopećni gas iz čeličane.

To su gasovi koji nastaju u toku tehnološkog procesa proizvodnje čelika i dosad su se spaljivali ili koristili veoma neefikasno.

Kogeneraciono postrojenje će proizvoditi i tehnološku paru i vazduh za čeličanu

Kogeneraciono postrojenje će imati snagu 14,45 MW za električnu energiju i 112,5 MW za toplotnu energiju.

ArcelorMittal je naveo da će novo postrojenje smanjiti emisije sumpornih oksida sa oko 2.000 miligrama po kubnom metru (mg/Nm3) na manje od 200, prašine sa oko 100 mg/Nm3 na ispod 10 i azotnih oksida sa oko 300 mg/Nm3 do ispod 100.

Nova kogeneraciona elektrana će proizvoditi i tehnološku paru i vazduh koji su neophodni za rad čeličane ArcelorMittal Zenica.

Nova toplana je najmoderniji energetski projekat u BiH

Nikhil Mehta, direktor kompanije ArcelorMittal Zenica, je izjavio da je realizacija projekta trajala pet godina. Toplana je dugoročno rešenje za stabilnu isporuku toplotne energijestanovnicima Zenice, dodao je on.

Direktor Toplane Emir Krgo rekao je da novo postrojenje može raditi i na prirodni gas i predstavlja najmoderniji energetski projekt u BiH.

Toplana Zenica ispunjava sve ekološke standarde Evropske unije i sve zakonske propise BiH, dodao je on.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

strategiji-Kosovo-ciljeve-energetske-tranzicije-2031-godine

Kosovo* objavilo ciljeve energetske tranzicije do 2031. godine

25. mart 2022. - Vlada u Prištini cilja da 2031. bude 1,6 gigavata snage u zelenim elektranama, uz 340 MWh u baterijama i rekonstrukciju termoelektrana

Vrednost agrosolarnog tržišta do 2030. biće 9,3 milijarde dolara

Tržište agrosolara na putu da 2031. dostigne 9,3 milijarde dolara

25. mart 2022. - Broj ljudi na zemlji raste, čime pitanja proizvodnje hrane i energije postaju ključna. U novoj analizi se za rešenje nudi agrosolar.

Medeja Loncar Odrzivi razvoj Siemens trosak investicija buducnost

Održivi razvoj za Siemens nije trošak, već investicija u budućnost

25. mart 2022. - Uvođenje cirkularne ekonomije Srbiji može da donese 30.000 novih radnih mesta, izjavila je direktorka kompanije Siemens Srbija Medeja Lončar

solarni podkast balkan green energy news prva epizoda

Prva epizoda solarnog podkasta: najteže je prošlo, instalacija solarnih panela će se samo ubrzavati

25. mart 2022. - Podkast Sve što ste želeli da znate o solarnim panelima, a niste imali koga da pitate dao je odgovore na brojna pitanja građana