OIE

Tri tendera za solarne elektrane uskoro u Unsko-sanskom kantonu u BiH

Kadiric solarne elektrane Usko-sanski kanton fotonaponsko postrojenje

Foto: Vlada Makedonije

Objavljeno

09.01.2020.

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

09.01.2020.

Komentari

comments icon

0

Podeli

Nakon što je pre pola godine u rad pušteno prvo fotonaponsko postrojenje, Vlada Unsko-sanskog kantona je isplanirala još tri tendera, kazao je ministar privrede Nijaz Kadirić. Zamišljeno je da se raspišu za najviše nekoliko meseci, a broj zainteresovanih stranih investitora raste, po njegovim rečima.

Najzapadnija administrativna jedinica Bosne i Hercegovine je ranije otkrila da na svojoj teritoriji želi da se instaliraju solarne elektrane od 47 megavata na 80 hektara, takođe u opštini Bosanski Petrovac. Početni pogon, na 1.600 kvadratnih metara, ima 150 kilovata i 1.200 panela, a konstruisan je za proizvodnju 219 megavat-sati godišnje. Podigao ga je RSV Energy, koji je Kadiriću nedavno izrazio ambiciju da učestvuje u novim podvizima u pomenutom sektoru.

Investicija je bila 368 hiljada evra, a ministar je naredni projekat procenio na 35,8 miliona evra. RSV je registrovan u istom gradu.

Kadirić tvrdi da su se kompanije iz Austrije, Belgije i Nemačke raspitivale kod donosilaca odluka o uslovima za solarne elektrane. One se takođe zanimaju za lokalne propise, a kanton je promenio Zakon o koncesijama, dok je promena okvira za javno–privatno partnerstvo u proceduri, dodao je u izjavi koju su prenele Nezavisne novine.

Ministar privrede jednog od deset kantona što sačinjavaju Federaciju Bosne i Hercegovine naglasio je da lokalne vlasti nameravaju da olakšaju uslove za ulaganje. Drugi od dva entiteta BiH je Republika Srpska, koja je neznatno manje površine nego federacija.

Kadirić je napomenuo da je Unsko-sanski kanton rešen da privuče nezagađujuću industriju tako da bi ostao poznat po zdravoj životnoj sredini.

Pomenimo da Ivicom planira da izgradi vetrofarmu od 40 megavata u Teočaku blizu Bihaća. S kantonalnom vladom je u februaru potpisao sporazum, posle nekoliko godina razvijanja projekta. Sistem je procenjen na 120 miliona konvertibilnih maraka ili 60,4 miliona evra.

Mesihovina, prva vetroelektrana u ovoj balkanskoj zemlji, formalno je puštena u rad u martu 2018. godine. Kapacitet njenih 22 turbine je 50,6 megavata, a projektovani učinak je 165,2 gigavat-sata godišnje.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Tuđandzi selo u Kini primer energetske revolucije

Gorštačko kinesko selo Tudjenci postalo putokaz energetske transformacije

9. januar 2020. - Na 1.200 metara nadmorske visine, u kineskoj provinciji Hubei, nalazi se selo Tudjenci – nekada izolovano, a danas primer energetske revolucije u ruralnim oblastima

Ohridsko jezero ugrozeno davanjem prioriteta hidroelektranama

Ohridsko jezero ugroženo davanjem prioriteta hidroelektranama

9. januar 2020. - Ohridsko jezero se tretira kao akumulacija za dobijanje struje, a isticanje vode ka hidroelektranama se reguliše primitivnim sistemom

hrvatska zagreb solar suncane elektrane bazen svetice

Zagreb na dobrom putu da na javnim zgradama ima solar snage skoro 20 MW

9. januar 2020. - Glavni grad Hrvatske je krajem 2021. usvojio program Sunčani krovovi koji podrazumeva instalaciju fotonaponskih elektrana kapaciteta 50 MW

bih solar vetar razvoj projekti nosbih indikativni plan proizvodnje

U BiH u razvoju vetroparkovi snage 3,8 GW i solarne elektrane od 12,5 GW

9. januar 2020. - Procena je deo Indikativnog plana razvoja proizvodnje 2026 – 2035. koji je pripremio Nezavisni operator sistema u Bosni i Hercegovini