Vesti

Svetski dan vetra: Do kraja 2023. biće instalisano više od 1 TW snage u vetroparkovima širom sveta

Svetski dan vetra, do kraja godine bice premsen jedan teravat proizvedene energije

Rudy and Peter Skitterians from Pixabay

Objavljeno

14.06.2023.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

14.06.2023.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Svetski dan vetra obeležava se svakog 15. juna počev od 2007. godine. Dan je posvećen istraživanju vetra, njegove snage i različitih mogućnosti zahvaljujući kojima preoblikuje energetske sisteme, dekarbonizuje ekonomiju i podstiče rast. Ove godine Svetski dan vetra biće u znaku dostizanja prvog teravata instalisane snage u vetroparkovima širom sveta.

Svetski dan vetra počeli su da obeležavaju u zajedničkoj akciji Wind Europe i Globalni savet za energiju vetra (Global Wind Energy Council – GWEC). Akcijama se pridružuju i nacionalna udruženja, kao i kompanije koje deluju u oblasti energije vetra organizacijom različitih događaja širom sveta.

Horizontalno strujanje vazduha, poznatije kao vetar, važan je fenomen, koji se kroz istoriju koristio na različite načine. Način da iskoriste energiju vetra otkrili su pre skoro šest hiljada godina Egipćani.

Energija vetra se dobija korišćenjem kinetičke energije vazdušnih struja. To zahteva upotrebu vetroturbina, koje su postavljene u pravcu vetra, kako bi uhvatile njegovu silu, koja se prvo pretvara u mehaničku rotacionu energiju, a zatim pomoću generatora u električnu energiju. Električna energija se, zatim, preko kablova dovodi do transformatorske podstanice, koja je prenosi u distributivnu mrežu, putem koje stiže do krajnjeg potrošača.

Prve vetroturbine koje su instalirane bile su visoke 120 metara i postavljene su na kopnu. Četiri decenije kasnije dostižu visinu od 220 metara i pričvršćene su za morsko dno. Inovacije u proizvodnji su toliko napredovale, da sada imamo i plutajuće vetroturbine, a uskoro možemo očekivati i hvatač vetra na moru.

razvoj vetroturbina
Foto: Iberdrola

U svetu je pet odsto potražnje za električnom energijom zadovoljeno iz energije vetra. Taj procenat je veći u Evropi i iznosi 17 odsto. Evropska komisija smatra da će ovaj procenat porasti na 50 odsto do 2050. godine.

Od pokretanja brodova do jednog teravata energije

Od korišćenja vetra za pokretanje brodova i vetrenjača, stigli smo do novih otkrića. Danas se čini da će vetar odigrati ključnu ulogu kako bismo uspeli da postignemo neto nulte emisije gasova sa efektom staklene bašte i da dekarbonizujemo industriju.

Prošle godine su izgrađeni vetroparkovi snage 78 GW, pa je ukupni instalirani kapacitet dostigao 907 GW. Iz organizacije GWEC kažu da ćemo u 2023. dostići instalirani kapacitet od jednog teravata. To je značajna prekretnica koja će biti proslavljena u Londonu i širom sveta 15. juna. Drugi teravat možemo da očekujemo do kraja ove decenije, predviđa GWEC.

rast instaliranog kapaciteta
Foto: GWEC

Pet najvećih tržišta za instaliranje novih kapaciteta u 2022. godini bila su: Kina, SAD, Brazil, Nemačka, Švedska.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

solarna stara dojkinci temska solarne elektrane elektropionir

Prve zadružne solarne elektrane u Srbiji puštene u rad na Staroj planini

14. jun 2023. - Godišnji prihodi od prodaje električne energije biće iskorišćeni za projekte koje će predložiti lokalna zajednica staroplaninskih sela

slovenija zeleznica solarne elektrane prozjumeri

Slovenija postavlja solarne elektrane pored pruga kako bi domaćinstva u zgradama postala prozjumeri

14. jun 2023. - Posle lokacija pored auto-puteva, Slovenija namerava da za solarne elektrane iskoristi i zemljište koje je u vlasništvu Slovenskih železnica

Srbija usvojila Integrisani nacionalni energetski i klimatski plan 2030

Srbija usvojila Integrisani nacionalni energetski i klimatski plan do 2030. godine

14. jun 2023. - Srbija se uskladila sa vizijom Evrope, izjavila je ministarka Đedović Handanović nakon što je vlada usvojila Integrisani nacionalni energetski i klimatski plan

Energetski koridor Istok Zapad Turske Crne Gore

Energetski koridor Istok-Zapad proći će od Turske do Crne Gore

14. jun 2023. - Bugarski ESO je od SAD dobio grant za studiju za Energetski koridor Istok-Zapad između Turske i Crne Gore, uz moguće povezivanje sa Italijom