OIE

Šuša: Nemoguće je imati konkurentnu privredu bez zelene agende

BEF 2023 dzon susa trina solar baterije zelena agenda

Foto: Balkan Green Energy News

Objavljeno

31.05.2023.

Država

,

Komentari

0

Podeli

Objavljeno

31.05.2023.

Država

,

Komentari

0

Podeli

Zelena agenda je neophodna kako bi se obezbedila konkurentost privrede i energetska sigurnost, i zato je važno da sve zainteresovane strane u jednoj zemlji imaju isto razumevanje zelene agende, poručio je Džon Šuša, šef za Istočnu Evropu u okviru međunarodnog sektora kompanije Trina Solar.

Džon Šuša bio je jedan od učesnika panela Četiri izazova za značajnije učešće obnovljivih izvora u regionu, koji je održan na Beogradskom energetskom forumu 2023.

Govoreći o procesu dobijanja dozvola za zelene projekte u Srbiji, on je rekao da kada se poredi ova zemlja sa više od sto zemalja u kojima posluje Trina Solar, može se reći da je sve jednostavnije, i najnovije izmene regulatornog okvira sve još pojednostavljuju.

Kao probleme on je naveo nedavne izmene Zakona o korišćenju obnovljivih izvora koje uvode mogućnost da baterije budu obavezne za investitore kako bi dobili priključak na mrežu, kao i način razmišljanja glavnih aktera u sektoru – Elektroprivrede Srbije (EPS), Elektromreže Srbije (EMS), Ministarstva rudarstva i energetike.

Kada je reč o načinu razmišljanja, Šuša je naglasio da je to prisutno svuda u svetu, zbog čega industrija obnovljivih izvora mora da radi zajedno sa tim akterima na razumevanju zelene agende i energetske sigurnosti.

Ne bi trebalo zaboraviti da osim investitora i države, postoji i privreda koja mora da bude konkurentna

„Nemoguće je imati konkurentnu privredu, posebno u Evropi, bez zelene agende, a bez nje nije moguće obezbediti ni energetsku sigurnost“, poručio je on.

Šuša je istakao da ne bi trebalo zaboraviti da osim investitora u nove elektrane, na jednoj, i državnih institucija i firmi na drugoj, postoji i privreda, koja mora da bude konkurentna.

Industrija obnovljivih izvora, prema njegovim rečima, ima veliki zadatak da sa svim ostalim akterima dođe do istog razumevanja zelene agende i kako ta agenda može da doprinese energetskoj sigurnosti.

U vezi sa obavezom instaliranja baterija, Šuša je rekao da investitori već imaju računicu da bi to moglo da povećava investiciju za 20 odsto, što znači da većina projekata koji se trenutno razvijaju u Srbiji nije isplativa.

On je postavio pitanje da li je ovo najbolji model i naveo je da je Mađarska primenila nešto slično, i rezultat je da nijedna nova elektrana nije instalirana. Ipak širom Evrope ima i dobrih rešenja za ovaj problem, poručio je Šuša.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Solarni paneli iznad kanala za navodnjavanje, resenje Indijanske zajednice reke Hila

Indijanska zajednica u Arizoni pokriva kanale za navodnjavanje solarnim panelima

31. maj 2023. - Kako bi smanjila isparavanje vode, uprava rezervata Indijanska zajednica reke Hila je odlučila da postavi solarne panele iznad kanala za navodnjavanje

HEP EL TO zagreb blok l pokretanje

HEP pokrenuo novi blok u kogeneracijskoj Elektrani-toplani Zagreb

31. maj 2023. - Novi blok je HEP-ova najveća investicija u nove proizvodne objekte u poslednjih deset godina, a zameniće zastarele blokove i smanjiti emisije

aktuelizovani projekti dve vetroelektrane na planini Vlasic

Ponovo aktuelizovani projekti dve vetroelektrane na planini Vlašić

31. maj 2023. - Planirani kapacitet za VP Energokul je 200 megavata, a za VE Vlašić 50 megavata. Obe lokacije su na planini Vlašić u centralnoj Bosni.

reset lazna haoticna dekarbonizacija analiza zapadni balkan kusljugic miljevic rajakovic

Analiza politika EU za dekarbonizaciju Zapadnog Balkana: Ako se nešto ne promeni nastaviće se haotična dekarbonizacija

31. maj 2023. - Analiza Haotična i lažna dekarbonizacija elektroenergetskih sektora na Zapadnom Balkanu je rezultat istraživanja u kojem je učestvovalo više od 100 stručnjaka iz regiona