OIE

Subotica usvojila plan detaljne regulacije za vetropark od 633 megavata

Subotica plan detaljne regulacije vetropark 633 megavata

Slika: Unsplash

Objavljeno

06.11.2020.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

06.11.2020.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Subotica je napravila korak u projektu za vetropark Maestrale Ring, koji bi sa 632,8 megavata sada bio najveći na evropskom kopnu. Gradska skupština je glasala za predlog detaljnog plana regulacije prostora na kojem Fintel energija namerava da podigne postrojenje.

Skupština grada Subotice podržala je plan detaljne regulacije za Maestrale Ring, projekat vetroelektrane koji razvija Fintel Energia Group. U poslednjem finansijskom izveštaju za Beogradsku berzu, kompanija je navela da će kapacitet biti 632,8 megavata, u poređenju sa 599,2 megavata iz ranijih objava.

Obuhvaćeno 6.700 hektara

Predrag Radivojević, direktor Javnog preduzeća za upravljanje putevima, urbanističko planiranje i stanovanje Subotica, kazao je da područje koje dokument pokriva ima 6.700 hektara i da će postrojenje proizvoditi preko jednog teravat-sata struje godišnje, što odgovara potražnji više od 200.000 domaćinstava. Međutim, on je govorio o ranijem ciljanom kapacitetu, blizu 600 megavata, tako da je moguće kasnije proširenje.

Predviđena godišnja proizvodnja je iznad jednog teravat-sata, po rečima lokalnog zvaničnika

Šef firme kojom upravlja najseverniji grad u Srbiji dodao je da će biti unapređeno više od sto kilometara atarskih puteva, da bi oprema mogla da se doveze do lokacija za 113 tornjeva. Po ranijim informacijama, kamenjem je trebalo da bude posuto 75 kilometara. Radivojević je procenio da će na izgradnji biti angažovano tri do četiri stotine radnika.

U celoj Evropi samo Ukrajina razvija veće projekte vetroelektrana

Sa 632,8 megavata, Subotica bi u ovom trenutku imala najveći jedinstveni vetropark na evropskom kopnu, ali dva još veća projekta su u razvoju u Ukrajini.

Fintel energija, podružnica italijanske kompanije, ima portfelj vetroelektrana od 993,7 megavata u Srbiji. Prva faza pogona Košava u Vršcu je najveća među onima već na mreži, sa svojih 69 megavata. Uz još dva pogona, firma upravlja vetrogeneratorima od 85,5 megavata.

U pomenutom polugodišnjem izveštaju iz avgusta, druga faza vetrofarme Košava (65,5 megavata) i postrojenja Ram (10 megavata) bili su u izgradnji. Pri kraju razvojnog puta bilo je pet jedinica od po deset megavata.

Torak u Somboru, s predviđenom snagom od 140 megavata, bio je u razvoju, kao i postrojenje koje treba da dobije Subotica i vetropark Košava 2, čiji bi kapacitet trebalo da bude 9.9 megavata. Sve lokacije su u Bačkoj, Banatu i Velikom Gradištu.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Neto uvoz elektricne energije u Sloveniju 2025 usestostrucen

Neto uvoz električne energije u Sloveniju 2025. ušestostručen

6. novembar 2020. - Izvoz struje iz Slovenije je prošle godine pao sedam odsto, a uvoz je povećan 9,8 procenata. Negativni bilans je skočio 525 odsto.

eu solarni paneli krovovi potencijal

Krovne solarne elektrane mogu obezbediti 40 odsto struje u EU

6. novembar 2020. - Dosad je samo oko 10 odsto krovova opremljeno fotonaponskim sistemima. Uprkos tome ovi sistemi predstavljaju većinu solarnih kapaciteta EU

EBRD finansira ogroman projekat solara s baterijama u Sremskoj Mitrovici

EBRD se sprema da finansira ogroman projekat solara s baterijama u Sremskoj Mitrovici

6. novembar 2020. - Fortis je sa EBRD-om potpisao mandatno pismo o finansiranju projekta solarne elektrane od 270 megavata sa BESS-om od 72 megavat-sata

kris rajt sad iea zelena tranzicija

Amerika preti izlaskom iz IEA zbog zelene tranzicije

6. novembar 2020. - Američki sekretar za energetiku Kris Rajt pozvao je Međunarodnu agenciju za energetiku (IEA) da se...