Električna energija

Srbija se pokazala kao najbolja u najnovijem izveštaju Energetske zajednice

energetska zajednica godisnji izvestaj primena propisa srbija najbolja

Foto: Energetska zajednica

Objavljeno

12.12.2023.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

12.12.2023.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Srbija se u Godišnjem izveštaju o implementaciji Sekretarijata Energetske zajednice pokazala kao ugovorna strana koja je najviše napredovala, a slede je Crna Gora i Ukrajina. U Izveštaju se ističe da tri reči definišu 2023: solidarnost, integracija i tranzicija.

Solidarnost, jer Energetska zajednica i dalje čvrsto stoji iza svoje najveće članice, Ukrajine; integracija, jer Energetska zajednica konačno ispunjava svoje prvobitno obećanje: da stvori istinsko energetsko tržište sa EU; i tranzicija jer Energetska zajednica ispunjava ciljeve sadržane u Mapi puta za dekarbonizaciju iz 2021, naglasio je Sekretarijat Energetske zajednice.

Godišnji izveštaj o implementaciji koji prati učinak ugovornih strana u primeni pravne tekovine Energetske zajednice u periodu od novembra 2022. do oktobra 2023. objavljen je uoči Ministarskog saveta, koji će se održati u Beču u četvrtak 14. decembra.

Srbija je lider u oblasti dekarbonizacije

energetska zajednica godisnji izvestaj primena propisa srbija dekarbonizacija

Srbija je napredovala zahvaljujući izmenama Zakona o energetici koje su stvorile uslove za razdvajanje delatnosti operatora prenosnog sistema električne energije i gasa, saopštio je Sekretarijat i dodao da je zemlja takođe vodeća u aktivnostima za dekarbonizacije u poslednjih godinu dana.

Crna Gora, šampion u nekoliko prethodnih izveštaja, napredovala je skromno, ali je zadržala svoju visoku poziciju na listi najboljih reformatora.

Među dostignućima Srbije, Sekretarijat je istakao dostavljanje Nacionalnog energetskog i klimatskog plana (NEKP) u propisanom roku i usvajanje dugoročnih strategija za niskougljenični razvoj i renoviranje zgrada. Zemlja je, takođe, izmenila Zakon o korišćenju obnovljivih izvora energije i sprovela prve aukcije za projekte obnovljive energije.

„Na putu ka najvećoj ekspanziji tržišta električne energije EU do sada – integraciji ugovornih strana Energetske zajednice – unapređenje domaćih reformi više nije cilj sam po sebi, već preduslov za uspeh ovog istorijskog projekta koji nudi značajne koristi za sve strane. Ovaj recipročni pristup će rezultirati potpunim pristupanjem ugovornih strana evropskim energetskim sistemima kao ravnopravnih učesnica, podstičući jednakost i otpornost, i zajedničko postizanje svih ciljeva Energetske zajednice“, rekao je direktor Sekretarijata Artur Lorkovski.

U Izveštaju se ističe da su u najtežim okolnostima Ukrajina i Moldavija unapredile svoje odlične rezultate u reformama tržišta električne energije i gasa.

Nova struktura izveštaja

Da bi se naglasio prelazak na Paket čiste energije i sve veći fokus Energetske zajednice na napore za dekarbonizaciju, Izveštaj za 2023. ima drugačiju strukturu.

Analiza dostignuća ugovornih strana sada sadrži sledeće oblasti: Tržišta i integracija, Dekarbonizacija energetskog sektora, Obezbeđivanje energetske bezbednosti, Poboljšanje životne sredine i učinak vlasti.

Prema rečima zamenika direktora Dirka Bušlea, integracija sa EU nužno znači prihvatanje Evropskog zelenog dogovora. On je istakao da su reforme uzele maha u ugovornim stranama.

„Vidimo da su reforme nagrađene investicijama u obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost. Završetak usvajanja regulatornog paketa Evropskog zelenog dogovora, uključujući nedostatak oporezivanja CO2, koje je isplivalo na površinu zbog prekogranične takse na CO2 (CBAM) i usklađenosti sa ekološkim standardima, ostaje u fokusu našeg rada. Moraće da se obezbede i namenska finansijska sredstva za sprovođenje ambicioznih energetskih i klimatskih planova“, dodao je Bušle.

Predstojeći izazov je Paket za integraciju električne energije

U Izveštaju se ističe da tokom prerhodnih godinu dana nijedna ugovorna strana nije poboljšala svoju ukupnu ocenu implementacije.

Između ostalih faktora, relativne promene u implementaciji ugovornih strana u odnosu na prošlu godinu mogu se pripisati stupanju na snagu delova Paketa čiste energije krajem 2022, naveo je Sekretarijat.

Predstojeći izazov transponovanja i implementacije Paketa za integraciju električne energije odraziće se, kako se dodaje, na procenu uspešnosti ugovornih strana u narednom Izveštaju.

Paket bi trebalo da bude transponovan do 1. januara 2024. godine.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Gavrilovic Fortis Energy ogroman portfolio projekata Jugoistocnoj Evropi BEF 2025

Velimir Gavrilović, Fortis Energy: Razvijamo ogroman portfolio projekata u Jugoistočnoj Evropi

12. decembar 2023. - Fortis Energy u JIE ima u razvoju dva gigavata iz obnovljivih izvora, od čega je polovina u Srbiji, izjavio je na Beogradskom energetskom forumu operativni direktor Velimir Gavrilović

memo prve garancije porekla esm

Severna Makedonija izdala prve garancije porekla za obnovljive izvore energije

12. decembar 2023. - Prve garancije porekla su dodeljene državnom preduzeću Elektrani na Severna Makedonija (ESM) za struju iz hidroelektrana

U susret početku primene CBAM-a na Zapadnom Balkanu Efikasan proces dekarbonizacije traži aktivniji pristup regiona prema EU

U susret početku primene CBAM-a na Zapadnom Balkanu: Efikasan proces dekarbonizacije traži aktivniji pristup regiona prema EU

12. decembar 2023. - Vlade u regionu možda nisu bile dovolјno proaktivne prethodnih godina, ali učesnici CBAM panela na BEF 2025 smatraju da još ima vremena da regionalni akteri iznađu proaktivniji pristup prema EU

mickoski cebren hidroelektrane

Severna Makedonija pregovara o projektu izgradnje dve hidroelektrane

12. decembar 2023. - Vlada Severne Makedonije procenjuje da će izgradnja hidroelektrana Čebren i Galište koštati između 1,2 i 1,3 milijarde evra